Ivan pita: Zivim u stambenoj zgradi, te bismo mi, stanari (vlasnici stanova) htjeli znati imamo li pravo na uvid u stanje na racunu u banci (od pricuve). Nasa upraviteljica nam to ne zeli dati. U banci nam je receno da nam samo treba njen potpis.
Hvala unaprijed (12.5.2009)

Svaki suvlasnik u svakom trenutku ima pravo na uvid stanja na računu zgrade.Radi se o novcu koji izdvajaju suvlasnici na zajednički račun, i imaju pravo na zakonit način sudjelovati u ulaganju istog.Međutim, zakonadavac je kazao da suvlasnici daju oivlast predstavniku i na izvjestan način upravitelju da u ime svih i u interesu svih suvlasnika raspolažu sredsvima. Kako nebi svaki suvlasnik remetio normalan rad, banke su dužne dati na uvid financijsko stanje samo za to ovlaštenim osobama. Znači, predstavnik je dužan na zahtjev svakog suvlasnika predočiti financijsko stanje zgrade.

valerija pita: Poštovani, molim savjet. Na koji način nekoliko suvlasnika može "prisiliti" (nije nejzgodniji izraz) predstavnika suvlasnika, odnosno preostale suvlasnike za potpisivanje Ugovora o korištenju zajedničkih prostorija. Naime, zgrada ima zajedničke prostorije koje uzurpira dvoje suvlasnika na raznorazne načine. Na sastanku suvlasnika predložila sam, a to i zakon propisuje, sklapanje Ugovora. Rečeno mi je da isto nije moguće jer kuća nije etažirana! Može nas savjetovati kako zaštiti svoje pravo suvlasništva, odnosno postoje li sankcije ukoliko se Ugovor ne sklopi a obveza je propisana Zakonom?
Hvala

Valerija (11.5.2009)

Ako nema dragovoljno uspostavljenih odnosa između suvlasnika po pitanju korištenja zajedničkih prostorija, ostaje jedino sudski put kojim oštećeni suvlasnici ostvarjuju svoja prava.

Slobodanka pita: U kuci od 350m2 je 6 vlasnikaposebnih djelova[kuca nije etazirana]. Jedan od 6 vlasnika, ima kafic od 18m2, prodao je zgradi do nas dio nase zajednicke terase, tocno 7m2 od 28m2 ukupne povrsine terase. Probijena su vrata na terasu iz susjedne kuce i sada se novi vlasnik sluzi terasom. Nitko od ostalih 5 vlasnika se nije slozio s prodajom. Sta da radimo, troskovi advokata su nam jako veliki? (9.5.2009)

Iz vašeg pitanja je vidljivo da se nije radilo sukladno zakonu. Kao prvo, niste dali niokakvu suglasnost, a drugo za uređenje i prenamjenu određenog prostora gdje dolazi do promjena vanjskog izgleda građevine,ppotrebna je dozvola nadležnog trijela za urbanizam.

Sandra pita: Zivim u zgradi i posjedujem motocikl koji vezujem odmah pored ulaza u zgradu uz zid od poslovnog prostora. Novi vlasnik tog poslovnog prostora zahtjeva od mene da vise ne vezujem motocikl ze njegov zid. Prostor na kojem motocikl stoji je zajednicki, a ne njegov.
Da li on ima pravo od mene traziti da ga maknem? Tvrdi da mu se nece vidjeti reklama koju namjerava postaviti. Prijeti mi da ce zvati policiju da sam nepropisno parkirala.
Nikome od stanara moj motocikl ne smeta.
Hvala unaprijed!!! (5.5.2009)

Pitanje kao što je smještanje motocikla, van zgrade, na javnoj površini ( a u vašem slučaju je to javna površina ako zemljište nije uknjiženo kao vlasništvo suvlasnika zgrade) je u nadležnosti komunalnog redarstva. Postavljanje reklame na fasadu (pročelje) je stvar suglasnosti suvlasnika i Odluke o komunalnom redu jedinice lokalne samouprave. Prema tome, i vi i vlasnik poslovnog prostora morate poštovati valjajne propise.

jure pita: poštovani.buduči da na mojoj zgradi nitko nikad ništa nije radio ni popravljao 90% nas stanara nikad nije ni plačalo pričuvu nikad do dan danas da li smo mi sada dužni platiti nekome sve izostatke buduči da su nas počeli utuživati te tražiti sve izostatke da li u našem slučaju ima mjesta zastari.nikad nikome nismo ništa potpisali niti je mene ko pojedinca nitko ništa obavjestio a uplatnice stižu redovno.sada predlažu dogovor da bi izbjegli sud i dodatne troškove.što mi je činit iči se dogovarat ili na sud (4.5.2009)

Predpostavljam da se radi o zgradi pod prinudnom upravom . Upravitelj je na temelju zakona dužan provoditi i postupke prisilne naplate. Prisilna naplata se može izvršiti za sav duga nastao unatrag tri godine od dana podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu. Predhodni period je u zastari.

Ivica pita: Poštovani!
Živim u zgradi s dva ulaz i osam stanova (po ulazu četiri stana). Svali ulaz ima svog predstavnika, kao i zasebnu pričuvu. Uvidom u stanje pričuve moga ulaza utvrđeno je da nema novca za zamjenu dijela krova koji pripada mome ulazu. Dogovorno između četiri vlasnika stana u mome ulazu dogovorali smo sanaciju našeg dijela krova. Dobivene su dvije ponude. Uvidom vlasnika stanova u ponudu, tri su vlasnika pristala na sanaciju i platili bi radove u gotovini. Jedan vlasnik stana ne želi sudjelovati u sanacije jer kako kaže ˝NJEMU S KROVA NE CURI˝. Moje je pitanje: Kako i na temelju kojeg pravilnika ga natjerati da sudjeluje u troškovima, te ako pristane (a nema novca) kako osigurati kredit na njegov stan da podmiri troškove.
HVALA! (3.5.2009)

Odluka nadpolovične većine u vašem slučaju je obvezujuća. Tako će onaj što njemu ne curi za vrat biti prisiljen sudskim putem a morat će snositi i dodatne troškove postupka. U krajnjem slučaju , trošak se može podmiriti ako sud donese odluku da se u te svrhe proda njegova nekretnina.

Iris pita: Poštovani,
kupila bi stan u prizemlju zgrade od 6 stanova u Rijeci. Što mi je potrebno da bi mogla koristiti zemljište (uredit travnjak, postavit roštilj, posadit živicu ili cviječe) ispred toga stan?

Hvala (2.5.2009)

Ako okućnica nije knjižno vlasništvo suvlasnika, na istoj se primjnjuju pravila Odluke o komunalnom redu. Prema tome, nitko vam ne može osiguravati uvjete ako postoje propisi koji to onemogućavaju.
Međutim, ako je okućnica u vlasništvu suvlasnika, a od javnog je značenja, takodjer se primjenjuju odredbe odluke o komunalnom redu.

Krešimir pita: Poštovani,
uslijed jakog vjetra (propuha)došlo je do naglog zatvaranja prozora, na kojem je puklo staklo. Odlomljeni komad stakla je pao na automobil parkiran ispred zgrade te mu razbio vjetrobran. Da li se nastala šteta može naplatiti preko police osiguranja zgrade,ili moram samostalno snositi nastale troškove, s obzirom da se spomenuti prozor nalazi na "mom" dijelu stubišnog prostora? (2.5.2009)

Da, pod uvjetom da imate kvalitetnu policu osiguranja koja. Direktna šteta je lom stakla a indirektna oštećenje druge stvari. Za to vam može poslužiti i primjer pucanja cijevi za vodu gdje polica pokriva trošak zamjene cijevi i farbanje zidova oštećenih vlaženjem.

Jadranka pita: Poštovani!
Vlasnica sam stana u zgradi od 5 stanova. Zgrada je sagrađena 1902. Predstavnica stanara kod upravitelja. Zgrada ima ravni krov/terasu. Nakon višegodišnjeg prokišnjavanja u moj stan i nadmudrivanja sa stanarima koncem 2006. krov je saniran kreditom. U isto vrijeme sam ja mijenjala prozore na verandi (4 m dužna) i u kupaonici. Prilikom skidanja dotrajalog prozora ustanovljeno je puknuće nadvoja nad prozorom verande. Statičar, kojeg je angažirao upravitelj zgrade, savjetovao je postavljanje željezne grede iznad i ispod prozora (po cca 4 m dužine), te 2 stupa po 3,20 m. Sve sam postavila o svom trošku. Napominjem da je iznad tog dijela stana garsonjera, a iznad druge polovice ravni krov.
Jesam li bila dužna ove radove platiti sama?

S poštovanjem,
Jadranka Ostić
Emova 24, Pula


(30.4.2009)

Opisani dio je zajednički dio zgrade i trebali ste to riješavati sredstvima pričuve. Ako ste to riješavali sami svojim sredstvima,trebali ste predhodno tražiti odluku nadpolovične većine da vam se uvaži taj trošak, što se moglo refundirati sa računa zgrade ili da budete oslobođeni u određenom iznosu plaćanja pričuve. Međutim, ako niste poštovali zakonom predviđeniu proceduru, morat ćete putem suda tražiti naknadu troškova što morate i dokazivati da se radilo o nužnom zahvatu.

Alen pita: Poštovani,
zanima me da li se krovni prozori obnavljaju (stavljaju novi) iz pričuve ili je vlasnik stana u potkrovlju sam mora platiti. Spremamo se obnoviti cijeli krov stambene zgrade pa me zanima natko plaća troškove izmjene krovnih prozora. Inače radi se o kosom krovi sa armiranobetonskom ploćom, krovni prozori starosti cca 20 godina. (29.4.2009)

Ako ne postoji nikakva druga odluka, krovni prozori su dio zajedničke imovine i održavaju se sredstvima pričuve.

Goran pita: Poštovani !
U mojoj zgradi se postavljaju nove instalacije za plin. Zgrada je imala plinske instalacije. Predstavnici zgrade su odlučili da nove instalacije do ulaza u svaki stan financiraju iz pričuve a da instalacije u stanu moraju vlasnici financirati sami. Da li je to pravno ispravno s obzirom da sam kupio stan sa plinskim instalacijama i da li bi i to trebalo financirati iz pričuve.
Hvala (28.4.2009)

U vašoj zgradi je postupano zakonito. Iz pričuve se finacira zajednička infrastruktura, a dio instalacija od kontrolnog mjesta (zapornog ventila i brojila) do trošila suvlasnici održavaju vlastitim sredstvima.

Petar pita: Poštovani,
U Ugovoru o upravljanju zgradom stoji:
''Upravitelj se obvezuje poslove koji su predmet ovog ugovora obavljati pažnjom dobrog gospodara, što znači čuvati interese svih suvlasnika zgrade koja je povjerena na upravljanje, upozoriti na poslove koji se moraju obaviti radi funkcionalnosti građevine, radove čija obveza proizlazi iz zakonskih i drugih propisa, kao i na izvanredne poslove te predvidjeti troškove održavanja.
Suvlasnici preuzimaju odgovornost za eventualnu štetu zbog neizvršenja poslova na koje su pismeno upozoreni iii čije je obavljanje naređeno rješenjem inspekcije (građevne,
protupožarne, komunalne i dr.), a nisu donijeli odluku o izvršenju tih poslova niti osiguralisredstva za njihovo izvršenje.
Suvlasnici su suglasni da se novčane kazne, izrečene upravitelju ili odgovornoj osobi upravitelja u prekršajnom postupku zbog neizvršenja poslova iz prethodnoga stavka, isplate na teret zajedničke pričuve.''
Pitanje: Dali se pričuva može koristiti za plaćanje kazni upravitelja zgrade ?
(28.4.2009)

Pogledajte u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima čl.378 i čl.379. Obratite pozornost na čl.379. toč.3. Vidjet ćete da je upravitelj dužan nadoknaditi štetu koja nastupi zbog njegovom greškom ili propustom. Prema tome NIKAD se nebi smjelo dogoditi da osim štete još sa računa zgrade morate plaćati i kazne.

Petar pita: Suvlasnici zgrade na zadnjem katu samovlasno su se proširili sa stambenim prostorom u potkrovlje zgrade i na taj način udvojstručili stambenu površinu. Dali je GSKG i za takvo proširenje obvezan naplaćivati pričuvu, komunalnu i ostale naknade ? (28.4.2009)

Pričuvu plaćate po obračunu na temelju površine posebnmog dijela (stana ili drugog prostora). Ako tavanski prostor nije uknjžen na korisnika, on nije dužan plaćati pričuvu za taj prostor, ako posebnim aktom suvlasničke zajednice to nije određeno. (pravo služnosti, darovanjem ili prodajom za što mora imati 100% suglasnost svih ostalih suvlasnika).

Marica pita: postovani, u nasljedstvo mi je ostavljen poslovni prostor u stambenoj zgradi. prostor je u jako losem stanju, bez struje i vode. sad krecem sa uredjenjem tog prostora, ali imam problem sa strujom. susjed je rekao da ukoliko uzmem struju preko njega moram platiti 2000e.dali ja mogu uzeti struju preko drvarnice ili nekih zajednickih prostorija te zgrade bez ikakve naknade stanarima i pozvati hep da postavi moj sat? (24.4.2009)

Nitko vas ne može spriječiti da se priključite na zajedničku infrastrukturu (električna instalacija). Ne morate tražiti suglasnost ostalih suvlasnika, naročito ako je u tom dijelu zgrade postojala instalacija. Uvjete za priključenje ćete dobiti kod nadležne jedinice Hrvatske elektroprivrede.

Bruna pita: Poštovani!
Predstavnik stanara u našoj zgradi je na tavanu zapasao pola tavana i pretvorio ga u svoje privatne prostorije bez suglasnosti ostalih suvlasnika. Da li ga možemo tužiti ili prijaviti inspekciji' (24.4.2009)

Ako predstavnik bez odobrenja ostalih suvlasnika tavanski prostor koristi za svoje osobne potrebe to čini protuzakonito. Ako nema dogovora, slučaj se riješava putem suda. Zahtjev može podnijeti pojedinac suvlasnik ili više suvlasnika.

Nataša pita: Poštovani,
Imam pitanje vezano za problem propuštanja / prodora vode sa stropa gornjeg stana. Naime moj stan nalazi se na pretposljednjem katu i kod svake obilnije kiše dolazi do prodiranja vode i oštećenja stropa, parketa i namještaja. Do istoga dolazi zbog izrazito lošeg stanja balkonskih vrata i prozora stana iznad mene. Voda prodire na spoju drvenih balkonskih vrata (to je u stvari staklena stijena) i balkonske ploče gornjeg stana. Inače balkonska vrata i prozori nemaju zaštite (grilja, roleta). Što učiniti?
Prethodni ovlašteni suvlasnik nije imao razumijevanja za problem pa neprestanim prodorom vode dolazi svaki put do sve većeg oštećenja. Stanari na gornjem katu navodno nemaju sredstava za zamjenu balkonskog prozora i vrata.
Prema Uredbi o održavanju zgrada, čl 3, navedeno je da se zajedničkim dijelovima smatra između ostaloga "pročelje zgrade uključivo prozori i vrata", a prema našem "Ugovoru o uzajamnim odnosima suvlasnika zgrade" kao zajednički dijelovi stambene zgrade navedeni su između ostaloga:...."međukatna konstrukcija / balkoni,lođe/ pročelja zgrade/ krovna konstrukcija..."(kao Nosivi i vanjski dijelovi zgrade.
Da li imam pravo tražiti sanaciju iz sredstava zajedničke pričuve? Da li se zahtjev mora tretirati kao nužan ili prioritetan (zbog prodora vode)? Da li se zamjena NEZAŠTIĆENIH balkonskih vrata i prozora može izvršiti na teret sredstava zajedničke pričuve? Molim savjet. Unaprijed se zahvaljujem. (24.4.2009)

Ako suvlasnici nemaju drugačiju odluku, temeljem odredbi Uredbe o održavanju zgrada, ostakljena balkonska vrata bez roletna ili grilja su zajednički dio bez obzira što istodobno služe i kao vrata stana. Vlasnik stana mora ih koristiti na pravilan način i odgovoran je jedino u slučaju oštećenja usljed nepravilnog korištenja.
Bez obzira na činjenice koje navodite o statusu suvlasnika iznad vašeg stana, vi ne morate trpiti posljedice , a riješenje se nalazi u otklanjanju nedostatak sredstvima pričuve. Radi se o nužnom zahvatu koji ne dozvoljava odlaganje.

Solinjanin pita: Poštovanje.
Vlasnik sam stana u maloj zgradi sa 8 stanova i pošto nam uskoro ističe garantni rok odlučili smo početi plaćati pričuvu. Mene zanima dali mi stanari moramo odabrati neku tvrtku koja je ovlaštena za upravljanje pričuvom ili možemo dogovorno sami osnovati nekakvu udrugu, izabrati upravitelja između sebe te skupljati pričuvu na račun zgrade bez uplitanja vanjske stranke.
Ako je to moguće, koji su koraci koje mi moramo poduzeti? (23.4.2009)

Po zakonu sve zgrade sa više suvlasxničkih jedinica moraju imati upravitelja. Suvlasnici ga biraju između sebe ili neku drugu fizičku ili pravnu osobu. Međutim, upravitelj mora biti registriran za tu djelatnost. Ovdje se javlja problem ako je to upravitelj izabran između suvlasnika. To sa sobom nosi određene probleme, kao što su troškovi registriranja i nemogućnog objektivnog djelovanja u zajednici. Ako sve funkcionira u najboljem redu,dobro je da je upravitelj iz kuće. Međutim, u slučajevima nužnosti pokretanja postupaka protiv suvlasnika koji ne izvršavaju obveze, dolazi do mogućnosti subjektivnog gledanja i narušavanja odnosa unutar zajednice. Iz tog razloga je najbolje izabrati za to već registriranu pravnu ili fizičku osobu.

Tanja pita: Poštovani,

Ugovor o upravljanju zgradom u kojoj živim istekao je 2004. godine. Međutim, upravitelj je i dalje nastavio voditi zgradu dok jedan susjed i ja nismo vidjeli da nema anexa ugovora o produljenju dosadašnjeg ugovora,dakle nema pravnog temelja za vođenje zgrade. U evidenciji predstavnika suvlasnika naišli smo samo na njegov dopis da predlaže produljenje ugovora i ništa više. Kako je upravitelj nekvalitetno i neodgovorno obavljao posao nas nekolko suvlasnika nismo zainteresirani za produljenje ugovora,međutim nemamo potrebnu većinu.Naše nezadovoljstvo dokazivo je jer je upravitelj kršio svoje obveze.
Molim za Vaš savjet što učiniti da se ponovno ne izabere dosadašnji upravitelj,odnosno št učiniti ako se ponovno izabere većinom suvlasnika? Da li smo primorani trpjeti za naš novac nekorektno i drsko ponašanje upravitelja i postoji li način da ga se riješimo? Ako me uputite na sud znam da će postupak trajati vječno.

Zahvaljujem,

Tanja (22.4.2009)

Pravno formalno vi nemate upravitelja. Pod hitno morate donijeti oduku (anex međuvlasničkom ugovoru) kojom ćete moći odrediti status dosadašnjeg ili novog upravitelje. Nakon isteka ugovora, bivši upravitelj nema aktivnu legitimaciju za zastupanje vaše suvlasničke zajednice.

Krešo pita: Poštovani!
Imam jedno vrlo važno pitanje, živim u Zagrebu Gjure Prejca 5 u stambenoj zgradi sa deset katova, imamo zajednički vodomjer i troškove dijelimo.Sad me zanima jer naš predstavnik zgrade veli da se to nemože,dali je moguce da ja po nekom zakonu zatražim da se postave vodomjeri za svaki stan, jer ovo je više nemoguče plačat i kome da se obratim za to pitanje i skojim agrumentima.
Hvala! (22.4.2009)

Predlažem da se upoznate sa odredbama pravilnika o opskrbu vodom koji mora imati Grad Zagreb. Pošto svaka jedinica loklane samouprave ima mogućnost uređenja komunalnih pitanja, mogu vam samo kazati primjer Grada Rijeke. Naime u Rijeci po pravilniku svaka zgrada može imati kombinirani način raspodjele pogtrošnje vode unitar suvlasničke zajednice. To znači da suvlasnici mogu ugraditi individualne vodomjere (koji imaju ulogu razdjelnika), i da se primjenjuje pravilo raspodjele na temelju broja članova kućanstva. Naravno, pravilnik predvida su individualni vodomjeri umjereni sukladno odredbama Zakona o mjeriteljstvu.
Ako Pravilnik koji ima Grad Zagreb omogućava kombinirani način raspodjele potrošnje, nema zapreke da i vi ugradite individuealni vodomjer.
Kao suvlasnik imate pravo uvida u listu raspodjele potrošnje vode. Ako primjetite da je enormno velika potrošnja kod svih, morate pod hitrnom izvršiti kontrolu ispravnosti zajedničkih instalacija jer je često gubitak vode zubog oštećenja glavni uzrok prevelikih troškova.

LUCILLA pita: Imam jedno pitanje vezano uz korištenje okućnice. Moja majka stanuje u zagradi u kojoj osim prizemlja i kata gdje ima sve skupa 4 stana, postoji još i suteren s jednim stanom u kojem ona živi. Taj ulaz je na suprotnoj stani zagrade. Majka živi od 1973.g. i oduvjek je samostalno koristila okućnicu koja je isped njenog stana (kao i stanari koji su živjeli prije nje), pošto drugi stanari nemaju izravnog doticaja sa suterenom. U tu okućnicu je uloženo mnogo vremena, truda i novaca.Problem je nastao nedavno, zbog raznih razmirica između susjeda.Jedan od njih optužio je moju mamu da uzurpira najveći dio okućnice i da može dolaziti kako mu se prohtije (s psom, npr.). Do toga je došlo kad je odbila dati suglasnost za betoniranje dijela okućnice i gradnju spremišta cca. 1,5 m udaljeno od prozora koji je na nivou staze koja okružuje kuću. Nakon toga je na tom dijelu okućnice počeo slagati drva i improvizirao malu drvenu baraku (to radi zadnjih nekoliko godina, inače ima drvarnicu u zgradi).Molim vas, da me posavjetujete s obzirom da se radi o okućnici isped kućnog praga i prozora moje majke i da se u tu okućnicu ulagalo dugi niz godina. Isto tako, da li je moguće da on slaže drva po nečijim prozorom(susjed živi na prvom odnosno drugom katu), a posjeduje drvarnicu. Zahvaljujem! (17.4.2009)


 



NAJČITANIJE

BOLESNE ZGRADE

BOLESNE ZGRADE

DJELO PROFESORA MANESTARA
Odluka o kućnom redu - javno savjetovanje

Odluka o kućnom redu - javno savjetovanje

Objavljen je prijedlog pravilnika o donošenju Odluke o kućnom redu!
140 godina liburnijskih voda

140 godina liburnijskih voda

140 godina vodoopskrbe i 120 godina odvodnje liburnijske rivijere.

Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoiša i energetskoj učinkovitosti

22.rujna 2016. godine u Rijeci je održana konferencija na temu stanovanja. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj pod pokrovit

Zaključak ustavnog suda o Zakonu o energetskoj učinkovitosti

Koliko treba potpisa stanara za obnovu? Ustavni sud ukinuo apsurdno i neprovedivo pravilo

Pitanja i odgovori

I dalje se učestalo ponavljaju ista ili slična pitanja.Molimo da u već objavljenima potražite odgovor na vaše pitanje jer ne stižemo na sva pravodobno odgovoriti
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


NOVA INICIJATIVA

(Objavljeno 27.1.2013)

Nova inicijativa je pokrenuta na nacionalnoj razini i nadamo se da će se konačno pokrenuti ovo značajno društveo pitanje.

INICIJATIVA ZA DONOŠENJE STAMBENOG ZAKONA I IZMJENE U ZAKONU O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA.Objavljeno na ovom portalu 2009.g.

Udruga stanara i Hrvatsko pravničko društvo Rijeka pokrenuli su inicijativu za donošenje Zakona o stanovanju i promjene u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. MOLIMO DA PROČITATE DO KRAJA I

NUŽNE PROMJENE POSTOJEĆIH PROPISA

Više godina pokušavamo ukazati na nužnost promjena u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Uredbi o održavanju zgrada i donošenja Zakona o stanovanju.

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više