martin pita: U zgradi od 9 katova, ja živim u stanu na drugom katu. Problem: U kupaonici u zidu, počela se širiti vodna mrlja. Prvo se pojavila pri vrhu a zatim i na vrhu zida,tj., na spoju plafona i zida. To je dovodna cijev za wc. Tko treba snositi plaćanje ako se pozovu hitne intevecije? Kakve ima veze, da li je to olovna ili željezna cijev? Napominjem da je zgrada stara preko trideset i pet godina. Unaprijed hvala na odgovoru. (7.7.2009)
goran pita: Dobar dan. Može li ugostitelj suvlasnik na temelju natpolovične većine dobiti pravo na ljetnu terasu na suvlasničkom dvorištu, na kojemu grad ima pravo služnosti izgradnje pješačkih staza. Dakle, dvorište je u suvlasništvu stanara i ugostitelja, ali grad ima služnost prolaza.
Druga stvar koja mi nije jasna je to da neki govore da je potrebna natpolovična većina, a drugi da je potrebna apsolutna većina. Ako je potrebna apsolutna većina, što onda znače odredbe članka 42. Zakona o vlasništvu gdje piše da se suvlasnička ovlaštenja i suposjed mogu natpolovičnom većinom dati nekome od suvlasnika (na način kako se obavlja redovna uprava)? Isto tako, članak 41. govori da pod izvanrednu upravu spada samo najam cijele stvari na period dulji od godinu dana, što bi značilo da se dio stvari može iznajmiti natpolovičnom većinom do opoziva ugovora, a cijela stvar do godinu dana – je li to znači to ili to što piše ne znači ništa?
Molim odgovore i hvala.
(7.7.2009)
mladena pita: Poštovani
živim u zgradiu kojoj ima 8 stanova. od toga je 5 stanova u privatnom vlasništvu stanara a drugi su u vlasništvu investitora. Kod plaćanja struje za stubište i čišćenja stubišta da li sudjeluje i invesitor kao vlasnik ostatka neprodanih stanova? Drugo pitanje: do naše zgrade garadi se nova zgrada za koju nas nitko nije pitao nikakvu suglasnost oko izgradnje i bilo čega drugoga. Da li je to u redu i imamo li mi stanari kakva prava po tom pitanju i da li se nas nešto pita? (6.7.2009)
Saša pita: Poštovani, imamo problem sa triom predstavnik stanara, upravitelj - banka.Otkrili smo da predstavnik stanara nema 50%+1m2, odn ima 1920 od 2200 m2.A od tih 1920 1/3 nije od vlasnika.Na upit smo dopili "dopunu" liste koja je očita krivotvorina, datirana je od prije 6 godina sa potpisom stanara koji je prošlu godinu kupio stan.Upozorena je i otp banka koja nas ne šljivi.U biti nikog živog nije briga nego ekipa dipli dalje.Grčevito se drže svog predstavnika iako ih svaki dan gnjavimo .Zanima me mogu li u općinskom sudu uz predočenje jasnih dokaza tražiti blokadu računa (neovlaštena osoba 6 godina barata sa naših 700.000 kn kumulativno)i smjenu upravitelja koji zanemaruje svoje dužnosti.P.S Vjerojatno ni upravitelj nema čistu listu suglasnosti za sebe. (6.7.2009)
Julijo pita: Poštovani,
stanujem u zgradi sa još 3 stanara. Zgrada je etažirana i svi imamo jednake udjele.Moj problem je slijedeći:Vlasnik stana iznad našeg svojedobno je ugrađivao prozore sa sjeverne strane zgrade.Također je izvadio fasadne plinske dimnjake.Klupice ispod prozora nisu zatvorene kako nalaže struka kao ni fasadni dimnjaci. Ovog proljeća počela se, od njegovih prozora na dolje rušiti fasada i rušenje je već došlo do gornje razine naših prozora.Ukoliko se tako nastavi otpasti će i fasada na našem dijelu stana te će uslijed kiše doći do kvašenja zidova i nastati će šteta na privatnom vlasništvu, dakle u našem stanu.Pitao sam građevinsku tvrtku može li se zaustaviti otpadanje fasade i dobio predračun za to.Za Biti će svakako potrebno napraviti fasadu na cijeloj zgradi, ali za to dugo neće biti novaca stoga mi je interes spriječiti štetu na vlasitim stanu.Pitanje:mogu li se troškovi sanacije(zaustavljanja daljnje štete)platiti iz pričuve? Ako u pričuvi nema novaca možemo li za iznos računa ne plaćati u sredstva pričuve. (30.6.2009)
Lana pita: Poštovani,
molila bih za odgovor vezano za potršnju vode u stambenoj zgradi.
Naime, zgrada se sastoji od 6 stanova, frizerskog salona, kafića i dućana, te ima zjedničko mjerilo za potrošnju vode.
Potrošnja vode se obračunava prema broju prijavljenih članova pri čemu su npr. na frizerski salon prijavljena samo dva člana pri čemu obračun potrošnje vode nije realan jer jedan frizerski salon potroši više vode nego kućanstvo od 2 člana.
Molila bih Vas za prijedlog odnosno odgovor koliko bi članova trebalo biti prijavljeno na postojeće lokale u zgradi kako bi troškovi kućanstava bili realni budući da ne postoji mogućnost da se ugrađuju samostalni mjerači potrošnje po svakom pojedinačnom kućanstvu odnosno lokalu.
Unaprijed hvala (29.6.2009)
Igor pita: Poštovani,
kupio sam stan koji se nalazi na zadnjoj etaži zgrade, s tim da ima još oko 1-metar potkrovlje.
Sve je izgledalo uredu i mada izvođač nije jedan od poznatijih, žurilo mi se, te sam možda malo neoprezno brzo uletio u kupovinu.
Nakon što sam se uselio, primjetio sam da se čuju glasni zvukovi sa terase susjednog stana koja se nalazi punom dužinom kraj moje spavaće sobe. Čuju se čak i zvukovi normalnog razgovora ljudi, a da ne govorim buka sa stolicama i sl. Ti zvukovi, kao i drugi zvukovi iz susjednog stana se čuju u mom čitavom stanu.
Također, kada sam ugrađivao rasvjetu i bušio strop, primijetio sam da strop nije betonski, nego očito nekakav viseći, a pitanje je da li se uopće klasična betonska deka nalazi između njega i krova. Po tome kako se šire zvukovi, rekao bi da ne.
Mislim da je zvučna izolacija neprihvatljiva i nije mi jasno kako su dobili uporabnu dozvolu.
Zanima me što mogu zakonski napraviti i da li nakon preuzimanja stana izvođač uopće ima bilo kakvu odgovornost?
Da li bi mogao pozvati građevinsku ili sanitarnu inspekciju, te tražiti od izvođača da sanira nedostatke, ako ih inspekcije pronađu? Jamstvo na građevinske radove je još u tijeku.
Hvala! (28.6.2009)
Ksenija pita: 70-tih godina nadogradili smo treci kat na zgradi koja je onda bila u vlasnistvu grada kome smo i platili naknadu za to. Zanima me, s obzirom da su sada svi stanovi u zgradi u osobnom vlasnistvu a zgrada nije etazirana da li smo izjednaceni u pravima koristenja zajednickih prostora s ostalim vlasnicima, tu prvenstveno mislim na prostorije kao sto je praonica , drvarnice i sl.
Zahvaljujem
Ksenija (26.6.2009)
Dado pita: Živim u neboderu u Novom Zagrebu.
U zadnjih godinu dana ja i ostali vlasnici stanova u zgradi dobivamo račune za vodu uvećane za preko 90%.
Urgirali smo u nekoliko navrata kod predstavnika stanara i kod upravitelja zgrade da se nešto poduzme ili po tom pitanju. međutim oni nas ignoriraju i tvrde da je takva potrošnja normalna. Provjerili smo u susjednim identičnim neboderima i njihovi računi su u prosjeku 80-90% manji od naših.
Sumnjamo da vodovodne instalacije negdje obilno propuštaju ili možda propuštaju slavine u nekom stanu. Moguće je da u zgradi koja je zaista velika ima i neprijavljenih stanara.
Po osobi sada plaćamo 120 kn utroška vode mjesečno.
Što poduzeti?
Unaprijed hvala na savjetu.
(26.6.2009)
Marica pita: Postovani,
posjedujem poslovni prostor koji se nalazi u prizemlju stambene zgrade. u tom prostoru nema ni struje ni vode, i otvoren mu je prednji zid. dali ja moram placati pricuvu iako je prostor totalno neupotrebljiv, ili tek nakon adaptacije i koristenja istog? isto tako, naknadno sam saznala da je bivsi vlasnik tog prostora ostao duzan neku pricuvu, i zanima me dali sam ja duzna to podmiriti ili samo da pocnem placati od kad sam ja preuzela? hvala (25.6.2009)
goran pita: Živim sa roditeljima u zgradi sa šest stanova.došao sam na ideju da bih htio uredit potkrovlje u stambeni prostor.polovica potkrovlja je iznad našeg stana.zanima me dali trebam suglasnost svih stanara ili samo stanara s naše polovice? možemo li napravit novi ulaz na potkrovlje ili direktno iz našeg stana? I zanima me na što bi trebali posebno obratit pažnju,tj.mogući problemi? Unaprijed hvala. (24.6.2009)
glavke pita: Pozdrav.
Želio bi postaviti wi-fi antenu na krov zgrade u kojoj živim.Dali ja moram podnijeti kakav zahtjev ili zamolbu nekome?Znam da je na krov zabranjeno dovoditi struju i antena bi se trebala napajati preko solarnih ploča.Mnoge wi-fi udruge su več postavile antene na krovove nebodera pa me zanima na koji način bi i ja mogao dobiti odobrenje za postavljanje dotične antene.Unaprijed zahvalan,Mario (22.6.2009)
Meri pita: Poštovani,
trenutno smo u fazi sanacije terase-konačno ispred mog stana.Kako se moja terasa nalazi iznad stana susjeda ispod mene, ista njemu predstavlja krov.Naravno i ostalim stanarima.Tako je i na drugom dijelu zgrade.Iz tog razloga sanaciju terase (koja se vrši zbog prokišnjavanja,loše izolacije ,propusta investitora) plaća pričuva.Međutim, nama vlasnicima stanova koji imaju i terasu je rečeno da mi moramo platiti pločice i postavljanje istih.Do sada smo ih imali i smatramo da nismo mi krivi što je ove postojeće bilo potrebno skinuti.Molim vas pravni savjet.
Zahvaljujem (21.6.2009)
Ana pita: Poštovani!
U zgradi imam 6 praznih stanova. Da li su vlasnici tih stanova dužni plaćati, vodu, rasvjetu na zajedničkom stubištu,čistačicu i blagajnicu budući da su stanovi većim dijelom godine prazni. Napominjem da Anketom koja je provedena, većina vlasnika stanova (više od 51% vlasničkog udjela) odlučila da se za prazan stan plaća 1 član vode, čistačica, blagajnica. Unaprijed hvala na odgovoru. (21.6.2009)
M. pita: Poštovani, interesira me dali je pokrivena pričuvom "sanacija" puknute cijevi u zidu.Susjeda na katu ispod je primjetila vlaženje stropa u kupaoni, nakon čega smo pozvali radnike održavatelja zgrade i utvrđeno je da je pukla cijev u zidu, te je izolirana i upućeni smo da je o svom trošku saniramo. Predsjednik kućnog savjeta tvrdi da sve unutar stana sanira o svom trošku stanar.Pa ne radi se o uređenju stana ili "estetici" koju stanar treba/želi napraviti, već o dotrajalosti cijevi. Molimo za savjet. (19.6.2009)
Lili pita: Da li po zakonu mogu biti predstavnica suvlasnika u ulazu ako je suvlasnik moj otac a ja čitav život živim u toj zgradi (stanu)? (17.6.2009)
Nikola pita: U zgradi je dio stanova u vlasništvu Ministarstva obrane koje ne uplačuje redovno stambenu pričuvu. Dug je već premašio godišnji proračun zgrade, a ostali stanari plačaju veliku pričuvu da bi bilo sredstava za održavanje zgrade. Što je najbolje učiniti u ovom slučaju? (17.6.2009)
Sinisa pita: Poštovani,
Interesira me kako zakon i pravilnici o kućnom redu reguliraju paljenje roštilja na ugljen na terasama i balkonima stambenih zgrada?
Je li to zakonski dopušteno i ako nije, kojoj službi se prijavljuju takve aktivnosti?
Da li se odluka o dopuštenosti/nedopuštenosti paljenja roštilja na terasama i balkonima stambenih zgrada, pri čemu se teroriziraju dimom ostali stanari i uništava fasada zgrade, može uvrstiti u odluku o kućnom redu koji treba biti izvješen na oglasnoj ploči svake zgrade?
Unaprijed zahvaljujem na vašem odgvoru i srdačan pozdrav.
(15.6.2009)
Mia pita: Poštovani, lijepo Vas molim za mišljenje i savjet. Živim u stambenoj zgradi koja je poprilično stara. Susjed iznad mog stana je terorizirao cijelu zgradu renoviranjem stana koje je trajalo više od godine dana. Neću spominjati da se nikakav kućni red nije poštovao glede satnice i buke. Nakon što smo se žalili, radovi su se polako počeli privoditi kraju. Posljedica svega su popucali stropovi u mom stanu cijelom dužinom spavaće sobe, dio boravka te popucali zidovi okomito oko dimnjaka. Lijepo vas molim za savjet što učiniti i na čiji trošak napraviti sanaciju mog stana? Snosi li gore navedeni susjed ikakve odgovornosti jer je činjenica da je šteta nastala usljed njegovih grubih radova. Hvala (14.6.2009)
martina pita: Poštovani,
Zanima me slijedeće:
Moja tvrtka je u najmu prostora u kojem smo izvršili renoviranje prije 1. godinu. Prostor je dio stana fizičke osobe. 21.05 došlo je do puknuća cijevi vodokotlića u kupaoni, te je došlo do izliva vode i nastala su oštećenja u našem prostoru u najmu, u prostoru ispod nas 2. kat , te na 1-om katu. Ustanovljeno je da je puknuta cijev greška proizvođača. U međuvremenu bez obzira što nije došao izvještaj upravitelja GSKG Zagreb o događaju i nastaloj šteti, niti zapisnik osiguravajućeg društva zgrade, suvlasnik stana na 2-gom katu podnio je općinskom sudu u Zagrebu zahtjev za sudskim vještačenjem radi osiguranja dokaza. Zanima me koje je naše pravo uslijed nastalog događaja.
Zahvaljujem na odgovoru
Martina Klepić Novalija, Zagreb mob. 091 575 1909 (12.6.2009)
