Gluhak pita: Poštovani,
Molim Vas da mi odgovorite na slijedeće pitanje obzirom da nisam u mogućnosti platiti pravni savjet. Iz gradskog stambenog prije dve do tri godine dobili smo dopis, tj. od Suda riješenje o ovrsi a zbog neplaćanja pričuve. Naime, prema evidenciji gradskog stambenog tijekom 1999., 2000, 2001,2002. i 2003. nismo podmirili po jednu ili dvije rate. Nažalost, moram priznati da sam u to vrijeme vrlo površno čuvala uplatnice i ne mogu dokazati svoju uplatu. Ljubazno Vas molim na koji način mogu izbjeći ponovno plaćanje (svjesna sam da je pričuva obvezna i ja ju plaćam)te na koji se zakon i član mogu pozvati. Što trebam učiniti, je li točno da za stambenu pričuvu ide zastara nakon tri godine te ako i je tako, kako da ju tumačim u odnosu na vrijeme izdanog mi riješenja od Suda kojim ono traži ovrhu.
Puno se zahvaljujem na odgovoru.
S poštovanjem

S.Gluhak (8.2.2007)

dokazi o uplati se moraju čuvati najmanje tri godine.Zstara za plaćanje je tri godine.Ukoliko se unutar te tri godine pokrene postupak za prisilnu naplatau , zastare nema.U praksi ima slučajeva da je riješenjem suda dug prisilno naplaćen i nakon 7 godina jer se smatra da je to vrijeme trajanja procesa.Nažalost , uz dug se javljaju osim kamata i troškovi postupka.To znači da ukoliko nemate dokaza o uplati , a postupak je pokrenut unutar tri godine morate podmiriti evidentirani dug.
Nitko ne može biti oslobođen obaveze plaćanja pričuve i savjetujemo da se dug podmiri dogovorno, kako bi se izbjegli dodatni troškovi.

tea pita: štovani,
kako da se riješimo upravitelja čijim radom nismo zadovoljni, s obzirom da je sklopljen ugovor na određeno vrijeme odnosno na šest godina. on namjerno sklapa takve ugovore tj. na određeno vrijeme da mu stanari ne mogu ništa. nismo jedina zgrada koja ima problema s njim. u ugovoru stoji da se on može raskinuti sporazumno (u tom slučaju on traži da mu se isplati cijeli honorar za narednih 12 mjeseci iako neće biti upravitelj u tom periodu) ili je za sve ostalo nadležan sud.
šta možemo učiniti jer smo se našli u apsurdnoj situaciji da ga plaćamo svojim novcem, a niko nije zadovoljan.
unaprijed hvala (2.2.2007)

čl.379. st1. točka 1. do 9..Zakona o vlasništvu i drugim stavrnim pravima sadrži uptraviteljeve dužnosti i ovlasti.
St.3. istog čl. glasi:
"Upravitelja koji postupasuprotno obvezama iz ovog članka,suvlasnici mogu razriješiti dužnosti te im je dužan naknaditi štetu koja nastane radi njegove nemarnosti ili propusta.
(na našoj web-stranici :zakoni)

goranka pita: Jedan od suvlasnika u zgradi otkupio je stan susjedan svojem postojećem. Sada bi želio zatvoriti dio hodnika i tako dva stana spojiti malim predsobljem i napraviti jedan novi zajednički ulaz u stan.
Da li mu je za navedenu pregradnju potrebna suglasnost svih stanara i da li je uopće moguće tako nešto napraviti s obzirom da je hodnik zajednički dio zgrade svih suvlasnika. Napominjem da u zgradi nije izvršeno etažiranje. Hvala! (31.1.2007)

Pošto je hodnik zajednički dio zgrade, nužna je suglasnost svih suvlasnika.
Ukoliko postoje uvjeti, možete tražiti pravo na otkup.To je moguće nitko drugi ne koristi taj dio zgrade odnosno da neometate druge.U tom slučaju suvlasnici mogu odlučiti da svatko dobije idealni dio vrijednosti u osobnu korist ili da se odluče da dobivena sredstva dodaju zajedničkoj pričuvi.

Nikola pita: u zgradi koja je u 70 % vlasnistvu Grada Rijeke dogovorana je sanacija krova i izraden troskovnik. Jos nije proveden javni natjecaj i radovi nisu piceli. Od suvlasnika se trazi potpisivanje pristanka da se radovi plate UNAPRIJED. Dali je to u redu kad se nezna koliko će to na kraju kostati. Pitanje je kada treba platiti za izvedene radove.
Pozdrav Rubinić Nikola (31.1.2007)

Ukoliko se nadpolovična većina suvlasnika odluči za zahvate na zajedničkim dijelovima zgrade,odluka je pravovaljana. Međutim sa sdržajem odluke moraju biti predhodno upoznati svi suvlasnici.
Uvjetikoje sadrži ugovor o izvođenju radova, takodjer moraju biti poznati svima (to znači i onima koji nisu suglasni-manjina.
Uvjete ugovaranja određuju izvođač i investitor (predstavnik suvlasnika-u ovom slučaju Grad Rojeka.
Najčešće se ugovorom odredi plaćanje unaprijed za dio vrijednosti materijala i radova, ali gotovo nikad isplata unaprijet cjelokupnog iznosa.

Antonela pita: zanima me da li je stanar zgrade dužan plaćati sredstva zajedničke pričuve ako je zgrada u koju je uselio još uvijek pod garancijom.Da li upravitelj zgrade može izvršiti ovrhu na račun osobe koja nije plaćala pričuvu u vremenu dok je zgrada bila pod garancijom. (20.1.2007)

Zakon ne predviđa izuzeće od upravljanja u bilo kojem slučaju ako su višestambeni objekti u pitanju.Prema tome ugovorne obaveze se moraju izvršavat.

goranka pita: Da li se stubišna rasvjeta može i smije plaćati iz zajedničke pričuve, te da li su suvlasnici stanova zakonski obavezni sudjelovati u čišćenju zajedničkih prostorija,stubišta i haustora.? (10.1.2007)

Stubišna rasvjeta kao ni ostala potrošnja električne energije za zajedničke potrebe ne može se plaćati sredstvima pričuve.Svaki suvlasnik plaća svoj dio.To plaćanje vrši se temeljem odluke nadpolovične većine suvlasnika po vlasničkom udjelu.Odlukom se može odrediti da plaća po broju stanova (svaki stan isto) ili po broju članova kućanstva.Moguće je plaćanje sredstvima sa posebnog računa ukoliko ga u tu svrhu otvore suvlasnici.
Usluge održavanja čistoće takodjer se ne mogu plaćati sredstvima pričuve.Plaća svak svoj dio na temelju odluke suvlasnika kao i u predhodnom slučaju.

Eleonora pita: U zgradi se nalaze 4 stana na prvom katu, u prizemlju postoje 3 poslovna prostora koja su u postupku denacionalizacije vraćena dvama suvlasnicima. Oni su odmah jednoh od njih proglasili predstavnikom stanara. On odbija potpisati zahtjev za etažiranjem objekta, sredstvima pričuve raspolaže svojevoljno, jednom riječju provodi samovolju onako kako njima (vlasnicima poslovnih prostora) odgovara. Navodno, iako nije provedeno etažiranje, njima pripada više od 50% površine cijelog objekta. Nikakav ugovor o uređenju međusobnih prava nije potpisan. Što poduzeti kako bi zaštitili svoje interese prije eventualnog ulaska u spor pred nadležnim sudom?
S poštovanjem,
Eleonora Despot (12.12.2006)

Nažalost , vi problem možete riješiti samo putem suda,čl.88.Zakona o vlasništvui i drugim stvarnim pravima.

GORAN pita: MOLIM VAS GDJE MOGU PRONAĆI PODATKE O PRAVIMA I OBAVEZAMA PREDSTAVNIKA SUVLASNIKA ZGRADE.KONKRETNO KOLIKO NOVACA MOŽE POTROŠITI IZ PRIČUVE BEZ SUGLASNOSTI OSTALIH SUVLASNIKA .ZA VEĆE IZNOSE KOLIKI JE POSTOTAK POTPISA ZA ODOBRENJE POTROŠNJE. (7.12.2006)

Prava i obaveze predstavnika suvlasnika su konkretno određene u međuvlasničkom uhgovoru.Temelje se na odluci nadpolovične većine suvlasnika po suvlasničkom udjelu.Takodjer , međuvlasničkim ugovorom se određuje maksimalni iznoss sredstava koji se može ulagati bez posebne odluke suvlasnika.Svi iznosi koji su potrošeni,moraju biti prikazani kroz godišnju bilancu.
Mogu biti isplaćeni i veći troškovi bez odluke , ali samo u slučaju hitnog nužnog postupanja.Naravno,u tim slučajevuima predstavnik mora dokazati opravdanost troškova.

Anita pita: Poštovani,
Zanima me da li stanari moraju financijski potpomagati održavanje terase u zgradi ukoliko istoj terasi imaju onemogućen pristup i korištenje iste zbog zabrane pristupa od ostalih stanara!
Naime radi se o tome da u našoj zgradi je kod izlaza na terasu useljena obitelj koja raspolaže prostorom i gore živi i isto tako ima direktan pristup terasi kao balkonu dok nama drugim stanarim izlazak na terasu nije moguć iz prethodno navedenih razloga!
Da li smo dužni za isto izdvajati financijska sredstva ili trošak održavanja terase snosi vlasnik stana koji ima direktan izlaz na terasu.

Hvala na razumjevanju
S poštovanjem

Anita (6.12.2006)

Ukoliko je terasa ujedno i krov stana ispod, onda je to zajednički dio zgrade ,i održava se sredstvima zajedničke pričuve. Međutim, ukoliko korisnik terase svojim ponašanjem ili preinakama učini neispravnim taj dio zgrade ,dužan je sam snositi štetne posljedice.To znači da sam mora terasu popraviti , i nadoknaditi štetu vlasniku stana ispod terasse

IGOR pita:
MOLIM VAS DA MI ODGOVORITE DALI SUVLASNICI MOGU SAMI VODITI POSLOVE OKO ODŽAVANJA ZGRADE.

POZDRAV (23.11.2006)

U praksi postoje slučajevi gdje suvlasnici sami vode zgrade.Nažalost,do sada bilježimo više slučajeva u kojima su se pojavljuvali problemi.(naplata pričuve,neprimjereno ponašanje pojedinih suvlasnika,zlupotreba potpisa i utaja novca).Osim problema u navedenom obliuku,postavlja se pitanje aktivne legitimacije osobe koja predstavlja suvlasnike.U evenualnim sporovima između suvlasnika ili sa trećim osobama,javlja se problem ukoliko takav upravitelj nije registrirao djelatnost (iako do sada nije zabilježen nijedan slučaj ,zakonom je predviđena odgovornost pod prijetnjom sankcijama.
Naš savjet je da vi kao suvlasnici trebate biti tako organizirani da se nijedan posao u ime vas i za vaš račun ne obavlja bez vašeg znanja i da se isključivo vaše odluke provode što je mnogim zgradama već postignuto.

Anton pita: Zanima me koja je procedura kad dođe do požara na dimnjaku i pritom štete u stanu na zidovima (puknuta fasada, probila voda prilikom gašenja od strane vatrogasaca pa se pojavile mrlje od čađi...)? Da li je to pokriveno osiguranjem? Predstavnik stanara me je obavijestio da mu je "rekao naš upravitelj zgrade" da to ne spominjemo jer da osiguranje ne pokriva te troškove. Izrađen je troškovnik i šteta je procijenjena na 9700,00 Kn koje će se naplatiti iz pričuve, a ne iz osiguranja!
Hvala na odgovoru (12.11.2006)

Ako se radi o štetnom događaju, onda bi se trebale iz police osiguranja pokriti sve štetne posljedice.Kako bi vam lakše prikazali stvarnu situaciju spomenut ćemo dokađaj u Rijeci kada je izgorila stambena zgrada . "Croatia osiguranje" je sa svojom policom pokrila rekonstrukciju cijele zgrade . Za vrijeme rekonstrukcije , stanari , vlasnici stanova su bili zbrinuti do završetka i ponovnog useljenja na teret polioce osiguranja.
Možete nam se javiti sa malo više detalja .

Marina pita: Molim Vas da mi ogdovorite
koje su dužnosti upravitelja zgrade prema suvlasnicima?
Tko je dužan brinuti o neneplaćenoj pričuvi i o tome obavijestiti dužnike!
Hvala! (9.11.2006)

Dužnosti upravitelja su određene Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl.93 i čl. 378. i čl.379) i Ugovorom o upravljanju koji temeljem Odluke nadpolovične većine suvlasnika potpisuje Predstavnik suvlasnika (ovlaštena osoba).
Odredbe Zakona.
Kako bi bolje razumjeli prava i obaveze upravitelja , prepotručujemo da se prouče i ostale odredbe Zakona koje reguliraju odnose u suvlasničkoj zajednici .

Mirela pita: Vlasnici smo apartmana na Pagu. Apartmani su izgrađeni kao "kuće u nizu" gdje je svaki apartman spojen s drugim apartmanom bočnim zidovima. Iznad nas nema nikoga, svatko ima svoje dvorište s prednje i stražnje strane i svatko ima zaseban ulaz. Molim vas za objašnjenje da li smo obvezni plaćati zajedničku pričuvu budući da svatko održava svoj apartman samostalno, a s druge strane spojeni smo zidovima, zajedničkim krovom i vjerojatno nekom infrastrukturom.
Hvala unaprijed i srdačan pozdrav! (7.11.2006)

U vašoj situaciji bi bilo nužno da potpišete jedan međuvlasnički ugovor koji bi se odnosio na zidove,krovi druge zajedničke djelove .Bilo bi takodjer korisno da imate jednu zajedničku policu osiguranja.Nekoliko detalja ima koje bi bilo nužno objediniti.
Međutim , praksa na otocima i priobalju ukazuje na problrmr koji se pojavljuju u objektima gdje se vlasnici pojavljuju samo povremeno . Iz tog razloga smo pokrenuli projekt "Upravljanje na otocima u priobalju". Taj oblik podrazumjeva konstantan nadzor i otklanjanje manjih nedostatak u organizaciji upravitelja.

MIREN pita: zgrada u kojoj živim sukladno zakonu, dužna je ugraditi novo dizalo ili sanirati postojeće.Za to nam je potrebno povećanje pričuve..Do kojeg iznosa je to moguće? (29.9.2006)

Pričuva za potrebe ugradnje ili rekostrukcije dizala se određuje prema izrađenom troškovniku.Gotovo niti jedna zgrada nema dovoljno gotovog novca za taj zahvat. Nužno je podizanje kredita,Prema našim saznanjima , neki serviseri pruzimaju obaveze kreditiranja,a suvlasnici mogu i sami uzeti kredit direktno od banke.Gornja granica visine pričuve nije nijednim propisom strogo određena. U Rijeci već sada ima zgrada sa pričuvom od 9 Kuna /m2. Međutim , trebalo bi voditi računa o socijalnom statusu staranar-suvlasnika , gdje se uzima jedna razumna visina koja nebi prelazila 4,5 kuna /m2 i neće ozubiljnije ugrožavati standard najsiromažnijih osoba u zgradi.

Goran pita: Molim Vas da li ja ,kao ovlaštena osoba zgrade, imam pravo samostalno(bez odluke drugih stanara) odlučiti da se izradi tel.instalacija do stanova na zadnjem katu,budući ti stanovi nemaju liniju od ormarića do stana.
Naime,kažu mi u Rumatu da ti stanari imaju PRAVO na to,tj na telefonsku liniju i da se to financira iz zajedničke pričuve i da je dovoljno da samo JA potpišem suglasnost!
Hvala!
Goran Puškarić Kružna 6 (18.9.2006)

Iz pitanja se ne vidi dali su stanovi na vrhu izrađeni kad i ostali.U naravi , svaka zgrada koja je građena po vačjanoj projektnoj dokumentaciji (građevinska dozvola) ima jednistveno riješenu infrastrukturu. Ovdje ostaje otvoreno pitanje dali se radi o naknadnoj nadogradnji ili legalnoj gradnji i propustu izvođača. U svakom slučaju , radi se o značajnijoj investiciji .Sa tim moraju biti upoznati ostali suvlasnici i odluku donijeti nadpolovičnom većinom .Ne proporučamo da na sebe preuzimate odgovornost za takve odluke .

Branko pita: Postovani,
vlasnici nekih garaza zgrade iznajmili su prostore za poslovnu djelatnost.
Na stranicama KD Vodovod i kanalizacija lijepo pise da sada MORAJU podnijeti zahtjev za odvajanjem od prikljucka na vodu od ostatka zgrade
( Savjeti i upute potrosacima,clanak 11).
Oni to ne zele, a sto je najinteresantnije, ni pravnica KD Vodovod i kanalizacija(?)koja veli da "nije bas upucena " ne zna da li su oni duzni to uciniti.
Znam da je Grad Rijeka sam sebi svrha, ali ovo prelazi sve granice.
Ima li rjesenja ?
Hvala. (13.9.2006)

Otkupom stanova i drugih prostora , na sebe smo preuzeli sve poslove i uređenje odnosa između suvlasnika .Tako se i raspodjela potrošnje vode u stambenim zgradama vrši temeljem očitanja individualnih vodomjera ili na temelju broja članova kućanstva u stanovima .
Specifična situacija dolazi dkod protrošnje vode od strane vlasnika poslovnih prostora. Ako je poslovni prostor u zgradi , poželjno je da kvlasnik ima individualni vodomjer. Ukoliko nema vodomjera , preostaje sam situacija da se suvlasnicvi međusobno dogovore i donesu odluku o paušalnom iznosu koji će vlasnik ili korisnik poslovnog prostora plaćati .
Situacija sa garažama , kao poslovnbim prostorima je ista. Međutim,vlasnik ili korisnik tog poslovnog prostora bi trebao vidjeti dali postoji mogućnost za vlastiti prikljkučak na javnu vodovodnu mrežu .
Grad ili druga lokalna ili državna tijela nisu nikakvim propisima obavezani da određuju način i uvjete opskrbe vodom poslovnih prostora.

danijel pita: molio bi vas za odgovor. u zgradi u kojoj živim stan u prizemlju je preinačen u frizerski salon. kada je vlasnica salona išla u adaptaciju stare stvari je odložila ispod stepenica u zgradi, nakon molbe da ukloni stvari ona to nije učinila. što mi možemo napraviti sa tim stvarima, i da li postoji mogućnost da te stvari uklonimo o njenom trošku, hvala (9.9.2006)

U velikom, broju zgrada to pitanje nije dodatno regulirano međuvlasničkim ugovorom ili Odlukom o kućnom redu . Vaše pravo proizlazi iz Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarima , Pojedinac suvlasnik može svoja prava ostvariti putem suda ili nekog drugog nadležnog tijela.
U vašoj situaciji , ne preporučujemo da sami uklanjate stvari , jer prijeti opasnost od prijave za odgovornost i štetu koja može nastupiti na stavrima. Ukoliko predmetna ne želi ukloniti stvari sa zajedničkih dijelova zgrade , morat ćete se obratiti Općinskom sudu koji će izreći riješenje uz naknadu troškova koje budete imali prilikom vođenja postgupka.

Branko pita: Prije 2 godine skupio sam potpise stanara za medjuvlasnicki ugovor i potpisao ugovor s upraviteljem. Obzirom da neki stanari nisu htjeli ispostovati zakonom propisane duznosti koje su uslijedile, upravitelj je otkazao ugovor.
Da li je postojeci medjuvlasnicki ugovor i dalje vazeci, obzirom da je doslo do promjene vlasnistva u nekim stanovima, tj. moze li se bez novog skupljanja potpisa sklopiti ugovor s novim upraviteljem .
Hvala. (7.9.2006)

Vlasta pita: Možete li mi odgovoriti koja je procedura da se otvorena terasa koja sada spada u zajedničke dijelove zgrade pretvori u vlasništvo suvlasnika koji jedini ima stan na toj otvorenoj terasi. Terasa je jasno razgraničena, jer se sa stubišta ulazi na terasu a tek onda s terase u stan.Slučaj je specifičan pa možemo reči o pripadku stanu jer se u stan ulazi preko terase i nikako drugačije. Mi je kao suvlasnici koristimo već 25 godina neometano.Iz razloga da terasa je počela prokišnjavati stanu ispod htjeli bi uložiti u terasu i na taj način zaštititi naše ulaganje. Jasno nam je da je potrebna suglasnost svih suvlasnika a njih je 10. Upitna su nam dva suvlasnika, i to novija suvlasnika . Što je u tom slučaju???? Možemo li mi vremenom skupljati te potpise kod javnog bilježnika ili da ostavimo i dalje ovaj status quo??? Mi terasu koristimo, suvlasnicima i dalje kao i dosada omogućavamo pristup antenama, dimnjaku...
Molim Vas za hitan odgovor!! (15.5.2006)

Ako su svi suvlasniuci suglasni , dio zajedničkih djelova može postati posebna suvlasnička jedinica ili se može pripojiti nekoj postojećoj . Dovro ste primjetili ,da je za to je potrebna suglasnost svih suvlasnika . Pristanak suvlasnika predhodi etažiranju tako da se strogo razgraniče suvlasnički udjeli . Kod vas je prisutna potreba služnosti do antena.Dođete li u situaciju da se možete uknjižiti kao vlasnik ,u pisanom obliku ostavite pravo služnosti ostalim suvlasnicima za nužne poslove . Ako se odlučite za skupljanje suglasnosti ,u tekstu navedite da izjava IMA TRAJNU VALJANOST BEZ OBZIRA NA PROMJENE VLASNIŠTVA NEKRETNINE. Prilikom ukljižbe,nakon etažiranja , svaki suvlasnik uzima zabilježbu u gruntovnici o pravima i obvezama .O ostalom ste već dovoljno i sami upoznati .

Sanja pita: Poštovani,

Nedavno smo kupili stan za koji su nam bivši vlasnici predali potvrde o tome da su sve režije do trenutka primopredaje plaćene.

Međutim predstavnik stanara tvrdi da je ostao dug za održavanje zajedničkih prostorije (rasvjeta, grijanje, spremačica i sl.) koji nije podmiren.

Računi su uredno plaćani otkad sam ja uselila.

Da li sam ja dužna podmiriti njihov dug?

Hvala Vam unaprijed,
Sanja Pečur (22.4.2006)


 



NAJČITANIJE

BOLESNE ZGRADE

BOLESNE ZGRADE

DJELO PROFESORA MANESTARA
Odluka o kućnom redu - javno savjetovanje

Odluka o kućnom redu - javno savjetovanje

Objavljen je prijedlog pravilnika o donošenju Odluke o kućnom redu!
140 godina liburnijskih voda

140 godina liburnijskih voda

140 godina vodoopskrbe i 120 godina odvodnje liburnijske rivijere.

Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoiša i energetskoj učinkovitosti

22.rujna 2016. godine u Rijeci je održana konferencija na temu stanovanja. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj pod pokrovit

Zaključak ustavnog suda o Zakonu o energetskoj učinkovitosti

Koliko treba potpisa stanara za obnovu? Ustavni sud ukinuo apsurdno i neprovedivo pravilo

Pitanja i odgovori

I dalje se učestalo ponavljaju ista ili slična pitanja.Molimo da u već objavljenima potražite odgovor na vaše pitanje jer ne stižemo na sva pravodobno odgovoriti
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


NOVA INICIJATIVA

(Objavljeno 27.1.2013)

Nova inicijativa je pokrenuta na nacionalnoj razini i nadamo se da će se konačno pokrenuti ovo značajno društveo pitanje.

INICIJATIVA ZA DONOŠENJE STAMBENOG ZAKONA I IZMJENE U ZAKONU O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA.Objavljeno na ovom portalu 2009.g.

Udruga stanara i Hrvatsko pravničko društvo Rijeka pokrenuli su inicijativu za donošenje Zakona o stanovanju i promjene u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. MOLIMO DA PROČITATE DO KRAJA I

NUŽNE PROMJENE POSTOJEĆIH PROPISA

Više godina pokušavamo ukazati na nužnost promjena u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Uredbi o održavanju zgrada i donošenja Zakona o stanovanju.

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više