Hrvoje pita: Poštovani, živim u zgradi na sedmom katu gdje se nalaze četiri stana. Na zajednički hodnik na tom katu se nadovezuje zajednički balkon koji je s tri strane zatvoren zidom i od hodnika odvojen s vratima. Jedan od susjeda si je uzeo za pravo da na balkon postavi stol i stolice i to mjesto odredi za svoj vlastiti prostor za pušenje. Naravno, o tome nikog ništa nije pitao. Osobno me to i ne bi smetalo da ne dolazi do slijedećeg: bez obzira jesu li vrata od zajedničkog balkona zatvorena ili ne, dim od cigarete uredno se širi hodnikom i ulazi i u moj stan. S obzirom da ne želimo biti pasivni pušači, upozorio sam susjeda nekoliko puta, ali bez uspjeha. Zanima me da li se taj zajednički balkon može smatrati javnom površinom, i da li susjed krši zakon o kućnom redu i zakon o zabrani pušenja? Koje nadležne službe bi bilo najbolje izvijestiti o tome? Unaprijed se zahvaljujem na odogovoru. (13.9.2009)


Pitanje na koje će odgovor dati samo buduće vrijeme. Nikakvim aktom suvlasničke zajednice niste odredili pravila korištenja pomenutog prostora. Prema tome po iastim uvjetima svi ga mogu koristiti. Zakon kojim se regulira pitanje pušenja, nigdje ne spomilje slične situacije.Odluka o kućnom redu je podzakonski akt suvlasničke zajednice, i ako je niste usvojili, ona nema pravni učinak. Balkon ima obilježje javnog mjesta, ako se na njemu odvijaju aktivnosti koje su zabranjene nekim zakonskim propisima ili odlukom o komunalnom redu. To su one aktivnosti koje negaivno utječju na javnost ( štetna stanja ili pojavni oblici). Znači da pušenje na balkonu za sada ne predstavlja kršenje propisa i drugih pravila.

Branislav pita: živim u zgradi koja ima u prizemlju garaže, neki od vlasnika garaži žive u zgradi dok drugi vlasnici ne žive u zgradi. električne instalacije nekih garaža su spojene na brojila pojedinih stanova a neke instalacije su spojene na brojilo stubišne rasvjete. problem je u tome što neki ljudi u garažama troše više struje od ostalih (hladnjače, radni strojevi, itd...)tako da naša zgrada redovito ima dosta veće račune od ostalih zgrada.
kako razlučiti tko koliko mora platiti za struju?
može li ih se sve odspojiti sa stubišta,pa tko je ima stan u zgradi neka si spoji na svoj stan? šta sa onima tko nema stan u zgradi? da li im možda elektra mora ugraditi brojilo za svaku garažu?

hvala i pozdrav!

Branislav (12.9.2009)

Vi sa ostalim suvlasnicima vaše zgrade, morate točno utvrditi stanje vaše infrastrukture i korisnike. Za to je potrebno angažiranje stručne osobe koja će izvesti dodatne radove koji bi trebali obuhvatiti isključivanje svih trošila koja ne spadaju u zajedničku potrošnju.
Gdje postoji mogućnost,dosdašnjim korisnicima omogućiti na zakonit način zasebne priključke po uvjetima koje određuje distributer.
Niste dužni plaćati struju koju netko drugi troši.

Nikola pita: U zajedničkom dvorištu koje pripada dvjema zgradama (useljene 2006.) postoji dvorišna rasvjeta. Prilikom izgradnje, dvorišna rasvjeta je priključena na električnu mrežu preko gradilišnog priključka susjednog gradilišta (za to nitko nije znao) gdje je isti investitor kao i kod naših zgrada. Budući da se susjedno gradilište uskoro zatvara (zbog dovršetka izgradnje), da bi dvorišna rasvjeta radila treba napraviti novi priključak na mrežu.
Da li je to obveza investitora zbog propusta u izgradnji ili nas vlasnika stanova? (11.9.2009)

Odgovoran je investitor-prodavatelj. Njega trebate obvezati za riješavanje vašeg problema. Po prirodi stvari, vaša zgrada je morala imati potrebnu infrastrukturu ili uređenu zajedničku ako se nije drugačije moglo.

Ivana pita: Radi se o zgradi s 4 kata/10 stanova.S obzirom da ne mogu dobiti atest na dimnjake (niti će oni uskoro biti popravljati jer Gskg jednostavno koči cijeli proces unatoč požurnicama dimnjačara)napravili bi fasadni dimnjak pa me zanima što trebam učiniti : moram li obavjestiti dimnjačare i gskg, može li to biti plaćeno iz pričuve, moram li imati suglasnost stanara iznad mene ili svih, da li cijev dimnjaka mora ići do krova. hvala na odgovoru (10.9.2009)

Najprije zatražite stručno mišljenje dimnjačara. Ako ćete samo vi koristiti dimnjak, radove morate izvesti propisno i na neškodljiv način za ostale suvlasnike i to o vlastitom trošku (propise o koje morate poštiva

Hrvoje pita: Postovani,

zivim na 1. katu u starijoj zgradi u centru Zagreba. Nedavno se stan ispod nasega poceo renovirati, i izmedju ostalog su probijena nova vrata na pregradnim zidovima. Primijetio sam da su mi nakon toga popucali zidovi u mom stanu tocno iznad mjesta gdje je ispod probijen zid radi vrata. Buduci da se u jednom od tih mojih zidova nalazi i dimnjak, postoji mogucnost/opasnost da ce nusprodukti izgaranja poceti izlaziti kroz zid na mjestima napuklina.
Zanima me kakva su moja prava a i obveze izvodjaca radova u donjem stanu ili vlasnika tog stana, kao i mora li takva adaptacija imati sve potrebne dozvole i da li je vlasnik ili izvodjac radova duzan osigurati da zid dalje ne puca (zgrada je dosta lose gradjena). U slucaju spora ili bilo kakvog odbijanja sanacije stete ili otklanjanja daljnjih opasnosti, pretpostavljam da situaciju mora utvrditi gradjevinska inspekcija i naloziti popravak?
Puno hvala!
(10.9.2009)

Prilikom rekonstrukcije posebnog djela zgrade ( stan ili drugi prostor), vlasnik mora poštivati postojeće propise. Ne smije dirati nosive zidove bez pristanka svih suvlasnika i bez odobrenja nadležnog tijela koje mora uvažiti ocjenu statičara. Ako se radi o pregradnim zidovima, mjere se mogu poduzeti ako su zbog toga nastupile štetne poasljedice. Uglavnom , odgovornost za evetualne posljedice snosi suvlasnik koji u svom stanu poduzima zahvate.

Mario pita: Stanujem u zgradi sa 8 stanova i 4 poslovna prostora.
Prije 2 tjedna u prizemlju je u jednom od poslovnih prostora otvorena 'pržiona' Kebaba. Kako kebab ima vrlo jak i neugodan miris, koji se uzdiže i ulazi u stanove (kroz prozore i kroz odzračnike) stanari su vrlo ogorčeni na cijelu situaciju. Što možemo učiniti kao suvlasnici ove zgrade? Da li pozvati sanitarnu inspekciju? Da li preko promjene odluke o kućnom redu ostvariti mogućnost daljnjih koraka? ili nešto treće ...
Da li je uopće dozvoljeno otvarati takvu vrstu usluge u stambenim zgradama? (9.9.2009)

Pozovite sanitarnu inspekciju.Ako se radi o prekomjernim imisijama mirisa, inspekcija će donijeti zakonom predviđeno rješenje.

Jasna pita: Poštovani,
imam stan u prizemlju i želim zasebni ulaz s balkona. Zasebni ulaz bio bi na suvlasničkome dijelu. prikupila sam potpise i suglasnost svih u zgradi (ne znam treba li te potpise ovjeriti kod bilježnika). Što mi je sad činiti, samo dorada projekta ili treba i građevinska i lokacijska? Napominjem da je zahvat jednostavan, dvije-tri stube do balkona. (8.9.2009)

Detalje možete provjeritu u nadležnom uredu za urbanizam za područje na kojem živite. Suglasnost svih suvlasnika je prvi pozitivni korak prema riješenju. Ukoliko ne postoje posebni urbanistički uvjeti za vaše područje, nebi smjelo biti problema.

GOGA pita: POŠTOVANI!

Gospođi u stanu iznad mog bio je potreban popravak cijevi za vodu.Taj popravak obavila je firma koja uvijek radi za upravitelja naše zgrade.Pošto se moja obitelj grije na drva, prošle godine došlo je do problema sa dimnjakom, a dimnjačari su ustanovili da kroz naš dimnjak prolaze cijevi za vodu koje su majstori ugurali u njega riješivši problem gore navedenoj gospođi, s tim da o tome nikoga predhodno nisu obavjestili. Mi želimo dimnjak vratiti u funkciju pošto se jedino na takav način možemo grijati pa me zanima sljedeće - Tko bi trebao snositi troškove popravka ako je iz zajedničke pričuve već plačen popravak cijevi za vodu; dotična firma koja nije korektno odradila posao ili ponovno mi stanari iz zajedničke pričuve? (8.9.2009)

VAŠE PITANJE JE ZA RUBRIKU "ŽIVA ISTINA"!!!!
Što kazati nego da se radi o krajnje neodgovornom ponašanju izvođača radova i osobe koja je dužna nadzirati izvođenje istih. Ne samo da se radi o aljkavom odnosu, nego i o odgovornosti za eventualne štetne posljedice.
U vašem slučaju odgovornost je na izvođaču radova i osobi koja je potvrdila ispravnost izvedenih radova. To može biti predstavnik suvlasnika koji je potpisao nalog nakon uvida u izvedene radove ili upravitelj ako je ugovorom definirana njegova nadležnost za nadzor nad izvođenjem radova.

Davorin pita: Molim Vas da mi pojasnite gdje
mogu nabaviti novi KUĆNI RED
za zgradu. Da li kod Vas ili je to dužan nabaviti Upravitelj zgrade.
Pozdrav (7.9.2009)

Ogledni primjerak "Osluke o kućnom redu" možete dobiti u INFO-centru Udruge stanara, Hegedušićeva 5-a , Rijeka. Neki upravitelji su preuzeli primjerke za svoje zgrade, a nažalost jedan manji dio smatra da to nije njihov posao.

Tomslav pita: U mojoj zgredi postoji kafić čiji vlasnik želi koristiti terasu koja je u vlasništvu nas suvlasnika.Koliko stanara mu mora odobriti najam terase, dali natpolovična većina ili 100% potpisa sustanara. (7.9.2009)

Moraju biti suglasni svi suvlasnici.

Ivana pita: U Ugovoru koji smo sklopili prilikom kupnje etažiranog stana u privatnoj kući stoji da vlasnik prodaje dotični stan (etažu) i svoj suvlasnički dio nekretnine. Znači li to onda i idealni dio zemljišta, naime nekretnina je zemljište + zgrada/kuća? Hvala
(4.9.2009)

Da ako vam je to navedeno u ugovoru Idealni djelovi okućnice najčešće nisu djeljivi jer služe svim suvlasnicima.

Ivana pita: Poštovani,
kupili smo stan u etažiranoj kući. Prvotno je bila privatna kuća u suvlasništvu supružnika. Kuća ima dvorište, no ono nije etažirano i uneseno u zemljišne knjige kao zasebni dio. Je li dvorište zajedničko ili na njega imaju pravo prvotni vlasnici koji su kuću etažirali, naime nema suvlasničkoga ugovora? Ako je zajedničko, koliko kome pripada, u idealnim dijelovima ili prema postotku svake etaže? Hvala! (4.9.2009)

Dobro pročitajte Ugovor o kupnji.Ako u njemu ne stoji da ste kupilim i idealni dio zemljišta i ako to nije obuhvaćeno etažiranjem,ostaje vam samo po prirodi stvari služnost,a ne suvlasništvo.

Dragana pita: Poštovani,
budući suprug i ja smo kupili stan od 56 kvadrata+ 10 kvadrata podruma kako i stoji u ugovoru, a vlasništvo je odmah preneseno na muža 1/1.
U zgradi postoji još 5 stanova, s tim da se u samo jednom od njih nalaze stanari koji su ujedno i vlasnici svog stana.
Kako smo doznali, po nekom prijašnjem dogovoru stanari su se usuglasili da se podrum od zgrade raščisti, skinuli su pregrade kako bi taj cijeli prostor mogli koristiti za odrđene proslave. Ključeve od podruma moramo tražiti od tog jedinog susjeda koji ih drži kod sebe. Mi želimo svoj dio podruma koristiti za odlaganje stvari, pa me zanima da li može li nas u tome itko spriječiti?
Također, u prizemlju postoji i jedna zajednička prostorija, koju naravno opet samo koristi pomenuti susjed, a u njoj je kuhinja gdje njegova obitelj svakodnevno kuha. O toj nam prostoriji ništa ne govore. Molim vas kako da postupimo, jer svaki pokušaj da dođemo do ključeva od zajedničkog podruma nije urodio plodom?
Zahvaljujem! (3.9.2009)

Da bi se odredila namjena kako je zajedničkih dijlova zgrade (prostorija) kako je opisano u vašem pitanju, potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Prema tome, vi možete zahtjevati povrat u prvobitno stanje , ili koristiti prostor pod istim uvjetima kao i ostali. ko ne znate točno koji vas dio podruma pripada,to se može utvrditi diobom na idealne djelove odnosno etažiranjem.Ako nema volje kod ostalih suvlasnika, svoje pravo možete ostvariti sudskim putem.

Marko pita: susjed je prisvojio zajedničku prostoriju u zgradi i zajedničku šupu(jer je najveća) bez ikakvog dogovora.kako postupiti u ovoj situaciji pošto razgovor nije riješio problem.on jednostavno kaže da za to ima papire.tko tu mora/može reagirati.puno hvala (3.9.2009)

Jedini sigurni dokaz vlasništva je izvadak iz knjige vlasništva (vlasnički list). To možete provjeriti i putem interneta.

MIRJANA pita: da li je zastario rok za naplatu pričuve u razdoblju od listopada 2001.godine do lipnja 2004,godine. Hvala (1.9.2009)

Da, ako nije u tom periodu pokrenut nikakv postupak.

Marko pita: Poštovani,
Živim u novoj zgradi s 24 stana, veći dio stanova kupili su Rusi koje zastupa agencija Albatros i oni su vlasnici većine stanova, oni su i upravitelj. U prizemlju, stanu do moga otvorena je ordinacija opće medicine, i to na temelju potpisa upravitelja, ostali su u manjini pa ne mogu ni odlučivati. Hodnik nema prozora ni ventilacije i time je ugroženo zdravlje stanara jer pacijenti svakodnevno dolaze u velikome broju. neprestano se čuje lupanje vratima u vrijeme kad nam treba odmor kao umirovljenicima (poslijepodne). Može li ordinacija biti u takvoj zgradi i kome da se potužimo? Rusi tu i ne žive, to su im apartmani, a o svemu odlučuju, i za nas koji smo tu cijele godine. Da zovemo kakvu inspekciju? Hvala (1.9.2009)

Uvjete za pružanje zdravstvenih usluga određuje ministarstvo zdravstva. Pozovite za početak sanitarnu inspekciju koja će vam sigurno ukazati na put za daljnje korake.

Danijela pita: Koje su moje obaveze kao predstavnika stanara u zgradi??
Novi sam vlasnik a ujedno i novopečenipredstavnik ...
molim pomć
Unaprijed zahvaljujem (31.8.2009)

U ime za račun svih vas suvlasnika provodite odluke i obavljate poslove koji su opisani u među vlasničkom ugovoru.Zastupate suvlasnike prema upravitelju i trećim osobama. Ukratko, obavljate sve poslove vezane za zajedničke dijelove zgrade, kako bi se izbjegla situacija da svaki suvlasnik pojedinačno poduzima te radnje.
Bilo bi dobro da malo proučite Uredbu o održavanju zgrada i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koje možete pronaći na našoj stranici.

Lana pita: Gdje mogu saznati tko je upravitelj zgrade?
Kupila sam stan u zgradi od 5 stanova i u prizemlju je posl.prostor, receno mi je da se pricuva ne placa. Stan je tzv. krovna garsonjera i krovni prozori poceli su prokisnjavati. zanima me dali to moram financirati iz vlastitih sredstava? jer su radovi ipak na krovu zgrade..i kako je moguce da stambena zgrada ne placa pricuvu?
hvala (29.8.2009)

-Ako zgrada ima upravitelja, to moraju znati ostali suvlasnici.
-Ako je zgrada izgrađena s krovnim prozorima, onda se isti smatraju zajedničkim dijelovima zgrade i odfržavaju se sredstvima pričuve.
-Ako su krovni prozori naknadno ugrađeni, što je često slučaj, iste održava investitor odnosno vlasnik stana u potkrovlju-

Goran pita: Zanima me zakon o legalizaciji zajedeničkih prostorija u privatno vlasništvo, dali se još može napraviti prijava, kome se u tom slučaju moram javiti i tome sl.Imam potvrde stanara (26.8.2009)

Nema legalizacije vlasnništzva pojedinca nad zajednčkim djelovima zgrade bdez suglasnosti svih suvlasnika. Na dio zgrade u suvlasništvu, pojedinac se može ukljižiti kao vlasnik sanmo uz uvjte predviđene zakonom. Zakonski uvjeti su ispunjeni voljnim pristankom svih ostalih suvlasnika i to isključivo ako se na taj način ne remeti normalna uporaba građevine. To znači npr. da se nitko ne može ukknjižiti kao vlasnik na zajedničkim djelovima zgrade ako se na taj način otežava intewrvencija vatrogasaca (zaprečen prolaz u potkrovlje i sl.)
Nitko osim suvlasnika nema pravo raspolaganja zajedničkim djelovima zgrade.

Igor pita: Poštovani, da li je normalno da nakon više od godinu dana nakon što su počela useljavanja (trenutno je useljeno oko pola stanova u mom ulazu), se stanari nisu niti jednput našli na sastanku, niti izabrali svog predstavnika. Izvođač i investitor se automatski proglasio i održavateljem zgrade, bez da je održao i jedan sastanak sa stanarima, osim naravno pojedinačno u procesu ugovaranja. Stanari se ponašaju kao da je to posve normalno i nitko ne inicira sastanak. Zanima me da li postoji zakonska obaveza da se u određenom roku izabere predstavnik stanara i tko bi trebao inicirati tu proceduru. Hvala. (24.8.2009)

Nažalost, normalno je da se u dosta slučajeva događaju nenormalna stanja.Tako je i kod vas. Suvlasnici još uvjek nisu dovoljno svjesni da su uz pravo vlasništva posebnog dijela (stana) stekli pravo vlasništva u idealnom djelu i na zajedničkim djelovima zgrade. Pravo automatski povlači za sobom i obveze. Obveze se ogledaju kroz poslove održavanja gdje suvlasnici između sebe moraju izabrati predstavnika i donijeti odluku o izboru upravitelja. To očiglednon niste učinili (pogledajte malo Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na našoj stranici).
Iako je veoma loše riješenje da se netko namtene kao u vašem slučaju -investitor, ipak je to riješenje bolje od nikakvog.
Ndema novih zakonskih rokova za imenovanje upravitelja. Iako se radi o zakonskoj obvezi, još nitko nije sankcioniran zbog toga što nije izabrao upravitelja. Nadamo se da će to pitanje biti riješeno prije nego li nastupe lošija stanja u zgradama bez upravitelja.

 



NAJČITANIJE

Toplinska energija u zgradama vječiti problem

Uz nadolazeći Pravilnik o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju
140 godina liburnijskih voda

140 godina liburnijskih voda

140 godina vodoopskrbe i 120 godina odvodnje liburnijske rivijere.

Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoiša i energetskoj učinkovitosti

22.rujna 2016. godine u Rijeci je održana konferencija na temu stanovanja. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj pod pokrovit

Toplinska energija u zgradama vječiti problem

Uz nadolazeći Pravilnik o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju

Zaključak ustavnog suda o Zakonu o energetskoj učinkovitosti

Koliko treba potpisa stanara za obnovu? Ustavni sud ukinuo apsurdno i neprovedivo pravilo
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


NOVA INICIJATIVA

(Objavljeno 27.1.2013)

Nova inicijativa je pokrenuta na nacionalnoj razini i nadamo se da će se konačno pokrenuti ovo značajno društveo pitanje.

INICIJATIVA ZA DONOŠENJE STAMBENOG ZAKONA I IZMJENE U ZAKONU O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA.Objavljeno na ovom portalu 2009.g.

Udruga stanara i Hrvatsko pravničko društvo Rijeka pokrenuli su inicijativu za donošenje Zakona o stanovanju i promjene u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. MOLIMO DA PROČITATE DO KRAJA I

NUŽNE PROMJENE POSTOJEĆIH PROPISA

Više godina pokušavamo ukazati na nužnost promjena u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Uredbi o održavanju zgrada i donošenja Zakona o stanovanju.

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više