Održivo gospodarenje otpadom – što nam sve nedostaje?

29.12.2017

U ciklusu proizvodnje novih dobara koriste se i nove i reciklirane sirovine, tako da ostatnog otpada koji završava na deponiji, u centru za gospodarenje otpadom ili u spalionici bude što je moguće manje. Iz tog razloga u idućem desetljeću neće više biti dovoljno samo formalno odvojeno prikupiti razne potencijalno korisne frakcije komunalnog otpada (papir, plastika, tekstil, metal, staklo) na nivou jedinice lokalne samouprave, nego će gradovi i općine, zajedno sa svojim komunalnim društvima, morati uspostaviti kanale plasmana sekundarnih sirovina prema nekoj novoj proizvodnji.

Interes JLS i komunalnog društva je da javna usluga bude kvalitetna i cjenovno prihvatljiva krajnjim korisnicima.

Kako to postići?

               Strategija gospodarenja otpadom u Hrvatskoj zasniva se na odvojenom prikupljanju komunalnog otpada (odgovornost za provedbu imaju JLS) uz obradu ostatnog otpada u Centrima za gospodarenje otpadom (odgovornost Županija). Već i ova do sada izgrađena dva centra, Marišćina u Primorsko-goranskoj, i Kaštjun u Istarskoj županiji pokazali su da takva obrada dovodi do višestrukog poskupljenja cijene za krajnjeg korisnika javne usluge, pri čemu se animozitet zbog poskupljenja prelama preko JLS koje donose cjenike.Za razliku od cijene obrade u centrima na koju JLS ne može utjecati, kvalitetno postavljen sustav odvojenog prikupljanja korisnih frakcija otpada i njihovog naplatnog ili nenaplatnog plasmana reciklažerima omogućuje:

1.      nižu cijenu za krajnjeg korisnika od one koju bi plaćao kada bi sav otpad odlazio u centar,

2.      bolju poziciju JLS s obzirom na plaćanje poticajne naknade tj. penala ukoliko do 2020. ne dostigne nivo primarne selekcije od 50% pripreme za ponovnu upotrebu i recikliranje.

Iluzorno je očekivati da se na lokalnom nivou postigne čistoća odvojeno prikupljenih sekundarnih sirovina koja bi zadovoljila potrebe oporabitelja. Primjerice, prikupljena plastika trebala bi biti razvrstana po vrstama, čista i usitnjena. Svrha poslovanja komunalnog društva kao davatelja javne usluge nije prerada otpadne plastike, a ni kapaciteti lokalnih komunalaca ne omogućavaju takvo širenje djelatnosti. Ujedno, ekonomska logika nalaže racionalno i svrsishodno poslovanje. Iz tog razloga potencijalno korisne sirovine prosljeđuju se reciklažerima koji ih dodatno sortiraju i plasiraju oporabiteljima. Pored već postojećih tvrtki koje se bave reciklažom, namjera države je sufinanciranjesortirnica otprilike županijskih kapaciteta, moguće i u novim centrima za gospodarenje otpadom.

Što to znači za jedinice lokalne samouprave?

Propisani zeleni otoci kao još uvijek najčešći način odvojenog skupljanja na lokalnom nivou predstavljaju više problem, a manje rješenje. Naime, građani u kontejnere namijenjene papiru, plastici, metalu i sličnim frakcijama redovno ubacuju miješani komunalni otpad. Kako zelene otoke koriste nenaplatno, a miješani komunalni otpad plaćaju, ovo predstavlja dodatnu motivaciju za stvaranje komunalnog nereda. Iskustvo komunalaca pokazalo je da u kontejnerima za odvojeno skupljanje bude između 30% i 82% miješanog komunalnog otpada.

U sredinama koje imaju odvoz sekundarnih sirovina „od vrata do vrata" građani se ponašaju odgovornije, ali i tamo ima otprilike 30-40% miješanog komunalnog otpada.

Prijevoz ovako loše odvojenog otpada na veće udaljenosti nije niti ekonomski (troškovi transporta, usluga sortiranja), a niti ekološki prihvatljiv (ugljični otisak transporta). Ne poštuje načelo blizine, a sekundarnu sirovinu opterećuje visokim troškovima na koje JLS ne može utjecati. Reciklažerima ovakva nečista sirovina nije prihvatljiva s gledišta daljnjeg plasmana.

Iz navedenog proizlazi potreba za malim, lokalnim sortirnicama koje bi ministarstvo također trebalo sufinancirati, a na kojima bi se iz „odvojeno skupljenih frakcija" izlučile temeljne nečistoće i nereciklabilan materijal. Na taj način reciklažeru bi se prevozile daleko manje količine, troškovi prijevoza bi bili puno manji, a također i reklamacije na kvalitetu materijala. Ovo je dio sustava na čiju cijenu JLS može i mora utjecati.

Reciklažeri ono što im se s lokalne razine dopremi  sortiraju još nekoliko puta da bi se dobila komercijalno tražena kvaliteta sirovine. Nadalje, oni raspolažu već uhodanim kanalima plasmana, tako da ne dolazi do situacija u kojima se skladište velike količine materijala kojega se nema kamo plasirati.

Obveze jedinica lokalne samouprave

Zakon o održivom gospodarenju otpadom i podzakonski akti obvezali su JLS-e na edukaciju korisnika i ustanovljavanje, tj. održavanje komunalnog reda.

Ministarstvo je koncipiralo temeljni program edukacije građana čiju provedbu sufinancira jedinicama lokalne samouprave koje su se javile na javni poziv. Financiraju se pisani materijali, spotovi, tribine i slični vidovi edukacije. Valja napomenuti da je edukacija korisnika trajan proces koji niti počinje, a niti ne završava ovom sufinanciranom kampanjom. Mnoge JLS već godinama provode edukaciju korisnika javne usluge s obzirom na specifičnosti lokalnog sustava. Najkorisnijim su se pokazali informativni letci s osnovnim informacijama o lokalnom načinu odlaganja  pojedinih vrsta otpada koji se za istu poštarinu dostavljaju uz račun, te kampanje po školama i vrtićima. Odaziv građana na tribine je različit u raznim sredinama, ali načelno nije velik. Građani nemaju naviku traženja sadržaja po web stranicama JLS i komunalnog društva, ali su se korisnima pokazale specijalizirane aplikacije kojima je moguće pristupiti i s mobitela, a daju konkretne informacije što i kako s otpadom.

Jedna od najčešćih primjedbi građana u svim sredinama je da se oni trude odvajati otpad, a onda sve to završi pomiješano na deponiji. Da bi se pokazalo kako se postupa s odvojeno prikupljenim otpadom i što se sve od njega proizvodi, napravljen je univerzalno primjenjiv vodič „Održivo gospodarenje otpadom – kružna ekonomija" dostupan na http://www.udruga-stanara.hr/upload/pdf/Odrzivo-gospodarenje-otpadom.pdf namijenjen besplatnoj podjeli građanima. Vodič su izradili Hrvatska udruga stanara i suvlasnika stambenih zgrada i stručnjaci iz Grupacije održavanja čistoće pri HGK RH u suradnji s reciklažerima i oporabiteljima korisnih sirovina. Kako su MZOE i FZOEU pokrili dio troška, očekuje se da JLS-i pokriju troškove tiskanja i preuzmu što više primjeraka vodiča za besplatnu podjelu građanima (cijena primjerka 3,5-4 kn, informacije na linku http://www.udruga-gradova.hr/novosti-iz-domene-gospodarenja-otpadom/ ).

Interes građana za edukacijom eksponencijalno raste uvođenjem komunalnog reda, odnosno strahom od kazne komunalnog redara. Ovo je, ujedno, temeljni razlog zašto naši građani vrlo brzo usvajaju pravila postupanja s otpadom u inozemstvu. Izmjene i dopune Zakona o održivom gospodarenju otpadom (na e-savjetovanju do 9.9.2018.) izričito stavljaju nadzor primjene zakona u dijelu gospodarenja komunalnim otpadom u zadaću komunalnog redarstva. Inspekcija zaštite okoliša zajedno s MUP-om i carinom nadzire prijevoz otpada, posredovanje, trgovinu otpadom, obveze proizvođača proizvoda i prekogranični promet. Tržišni inspektori nadziru udovoljavanje propisanim uvjetima i označavanje proizvoda i ambalaže.

Komunalni redari su ovlašteni legitimirati počinitelja odbacivanja otpada i ustanoviti njegov identitet na drugi odgovarajući način, te poduzimati mjere iz članaka 147. i 152. ZOGO-a:

1. ukazati osobi nad kojom se provodi nadzor na nedostatke i nepravilnosti iodrediti rok njihovog otklanjanja,

2. ako osoba nad kojom je proveden nadzor ne otkloni nedostatke i nepravilnosti u zadanom roku, komunalni redar  rješenjem naređuje otklanjanje nedostataka i poduzima druge radnje za koje je ovlašten u slučaju utvrđenja prekršajnog ili kaznenog djela,

3. rješenjem narediti osobi nad kojom se provodi nadzor uklanjanje otpada u primjerenom roku ako utvrdi da je ostavila, odbacila i/ili odložila otpad na mjestu koje nije predviđeno za odlaganje, ili otpad ne skladišti na propisani način, odnosno ako skladišni prostor u kojem se otpad skladišti ne ispunjava propisane uvjete.

4. Ako je nepropisno uskladištenim, ostavljenim ili odloženim otpadom onečišćen okoliš, komunalni redar rješenjem naređuje počinitelju sanaciju onečišćenog okoliša putem ovlaštene osobe. Ukoliko nadzirana osoba ne postupi po rješenju, komunalni redar kažnjava prema ZOP-u, te na trošak izvršenika putem treće osobe izvršava naređene mjere.

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/2017.) uvela je novinu, tako da dio cijene javne usluge predstavlja i tzv. „ugovorna kazna". Nju se ne smije miješati s kaznom komunalnog redara, ona u praksi predstavlja naknadu troškova koje davatelj javne usluge ima zbog nepropisnog postupanja s otpadom od strane pojedinog korisnika javne usluge.

Videonadzor je jedna od mogućih mjera kojima se može ustanoviti počinitelja, tako da se „nepoznati počinitelj" svede na prihvatljivu mjeru. Pri tome treba voditi računa o tome da se projekt videonadzora provede na profesionalan način, sa svim dozvolama. Informacije o potrebnoj proceduri moguće je dobiti od Udruge gradova, koja je na tu temu održala i četiri regionalne radionice (Rijeka, Varaždin, Osijek i Split).

Dodatno, 31.10.2018. rok je za tzv. „dokaz o izvršenoj usluzi" (očitanje čipa, barkoda ili neki drugi način kojim se nedvojbeno dokazuje da je usluga izvršena svakom pojedinom korisniku). Situacija u praksi je takva da još nisu nabavljeni niti spremnici, a kamo li da su čipirani. Kasni i ministarstvo i fond i jedinice lokalne samouprave.

Također, JLS su različito postupale po svojoj obvezi donošenja cjenika javne usluge. U Istri i Primorsko-goranskoj županiji obveza odvoza miješanog komunalnog otpada u izgrađene centre za gospodarenje otpadom dovela je do velikog poskupljenja javne usluge, ali i u drugim sredinama (gdje centara još nema)  promjena sustava dovela je do porasta cijene. Dugogodišnje uvjeravanje građana od strane mnogih političara da će im računi biti manji ukoliko odvajaju otpad, dovelo je do nerealnih očekivanja potrošača. Sada počinju odvajati otpad, a računi su im narasli. Dapače, broj odvoza ponegdje je i smanjen.

Novi Zakon o izmjenama i dopunama ZOGO-a produljit će rok za donošenje plana gospodarenja otpadom JLS za dodatnih 6 mjeseci, međutim izrazito je važno da se planovi prema detaljno propisanoj proceduri donesu što je moguće prije, prvenstveno iz razloga kandidiranja projekata JLS na sufinanciranje europskim sredstvima (reciklažna dvorišta, vozila i oprema…).

Ministar će donijeti odluke o zatvaranju odlagališta, a JLS će biti dužne po tome i postupiti. Neposlušnost JLS (u smislu nedonošenja Odluke o prestanku rada i zatvaranju odlagališta kojim upravlja pravna osoba u vlasništvu JLS) ulazi u kaznene odredbe s visinom kazne 100.000-300.000 kn za JLS i 15.000-25.000 kn za čelnika JLS. Kažnjavat će se i pravne osobe, tj. njihove odgovorne osobe.

JLS će miješani komunalni otpad beziznimno morati voziti na CGO prema Planu, čime se ukida njihovo pravo odlučivanja o izboru neke druge, jeftinije varijante (npr. izvoz). Tehnologija do sada neizgrađenih CGO morat će se mijenjati u odnosu na tehnologiju Marišćine i Kaštjuna, jer EU odbija financirati bioreaktorska odlagališta, koja su bitan sastavni dio Marišćine i Kaštjuna. Također, do sada izgrađeni centri imaju veliki problem kvalitete RDF-a i njegovog plasmana koji je planiran u cementarama. Zbog velikog učešća klorida i teških metala, cementarama je ovo gorivo neprihvatljivo. Za postojeće centre rješenje se pokušava naći u gradnji energane koja bi spaljivala njihov RDF.

JLS su odgovorne i za sustav problematičnog otpada na svome području, s time da nemaju obveze postavljanja posebnih spremnika. Ovime se uređuje sakupljanje u reciklažnim dvorištima (RD) i mobilnim reciklažnim dvorištima (MRD). Također, minimalni broj stanovnika JLS koji uvjetuje gradnju reciklažnog dvorišta povećat će se sa 1.500 na 3.000 stanovnika, a više manjih  JLS smjeti će koristiti usluge istog MRD, koje će se tada smatrati izvršenjem obveze RD.

ZOGO i Uredba bili su nesukladni u kriteriju izračuna tzv. „poticajne naknade". ZOGO je kao kriterij spominjao graničnu količinu miješanog komunalnog otpada po ekvivalent stanovniku (ovo je uključivalo i turiste, povremene stanovnike koji značajno povećavaju količinu otpada). Uredba je graničnu količinu definirala kao % u odnosu na količinu ostvarenu 2015. godine, što je JLS koji su već dosta napravili na odvajanju otpada stavilo u nepovoljan položaj (otok Krk, Prelog, Čakovec…) jer im nameće daleko teže ostvarive ciljeve. Ovo je iskomunicirano prema ministarstvu, ali ova predložena izmjena ZOGO-a (ukidanje ekvivalent stanovnika) ukazuje na to da usklađenje Zakona i Uredbe ne ide u dobrome smjeru. Tamo gdje nema turizma moguće je postići 370 kg miješanog komunalnog otpada po stanovniku (prema popisu stanovništva). Tamo gdje turizma ima, broj stanovnika povećava se i  3-5 puta u periodu turističke sezone, dakle gledajući samo prema broju stanovnika po popisu, vjerojatnije je očekivati 1.000 kg MKO/glavi stanovnika.

Može se zaključiti da gradnji sustava gospodarenja komunalnim otpadom treba pristupiti izrazito ozbiljno i odgovorno, jer je to jedini način da se spriječi penalizacija proračuna JLS i racionalizira troškove uvođenjem komunalnog reda. Što se manje otpada odvoji, to će ga više putovati na skupu obradu u centre za gospodarenje otpadom, pa će i cijena javne usluge biti veća. Veća cijena uzrokuje veće nezadovoljstvo potrošača, a ono se lomi na jedinicama lokalne samouprave. Nasuprot tome, educirani potrošači dodatno stimulirani na razvrstavanje otpada efikasnim komunalnim redarstvom i ugovornim kaznama komunalnog društva kvalitetnije odvajaju korisne frakcije otpada. Ove frakcije plasiraju se reciklažerima, za neke od njih može se ostvariti i određeni prihod koji time smanjuje troškove komunalnog društva, pa i omogućuje manje poskupljenje javne usluge krajnjim korisnicima.

 




NAJČITANIJE

Novost u rubrici "Pitanja i odgovori

Zbog usklađivanja sa odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka, u rubrici "pitanja i odgovori" izvršili smo određene promjene.

RAZDJELNICI

Dolazi nova sezona grijanja, i ponovno se otvara pitanje razdjelnik. Zašto su samo kod nas u Hrvatskoj razdjelnici nepoželjni?

Predstavnik suvlasnika po ulazima

Zgrada kao jedinstvena građevina mora imati jednog predstavnika.

RAZDJELNICI

Dolazi nova sezona grijanja, i ponovno se otvara pitanje razdjelnik. Zašto su samo kod nas u Hrvatskoj razdjelnici nepoželjni?
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


ZAKON O UPRAVLJANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA

Više od deset godina ukazujemo na nedorečenost propisa kojima se regulira pitanje upravljanja i održavanja zgrada. Posljedice tog stanja vidljive su svakim danom sve više. Zgrade su u sve lošijem stan
Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti

Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti

Dana 22.09.2016. godine u Rijeci je održana konferencija na temu stanovanja. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, pod pokrov

NOVA INICIJATIVA

(Objavljeno 27.1.2013)

Nova inicijativa je pokrenuta na nacionalnoj razini i nadamo se da će se konačno pokrenuti ovo značajno društveo pitanje.

Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se", čime se slažete sa korištenjem kolačića. Slažem se