BKS BANK, najviše realiziranih kredita za obnove zgrada u Rijeci

9.3.2014


Možda ostale banke nisu prepoznale obnovu zgrada kao dovoljno atraktivno područje kreditiranja, no jedna se mala banka izdvojila i postala prepoznatljiva po kreditiranju stambenih zgrada u Rijeci.

Nakon promjene titulara vlasništva, prestala je društvena obveza održavanja stambenih zgrada. Ukida se stanarina i uvodi zakonska obveza stvaranja pričuve stambenih zgrada. Na taj način, prestala je i mogućnost solidarnog prebacivanja financijskih sredstava na zgrade koje su zahtijevale značajnije financijske izdatke.

U Rijeci je obnovljeno više zgrada nego u ostalim dijelovima Republike Hrvatske. Za značajnije preinake zgrade u pravilu nemaju dovoljno sredstava prikupljenih kroz pričuvu, pa uzimaju kredite. Na čelu BKS Bank d.d. Rijeka već je 15 godina predsjednik Uprave Goran Rameša s kojim smo vodili razgovor u sjedištu Banke u Rijeci. BKS Bank d.d. Rijeka dio je BKS Bank grupacije koja je od svog početka (od 1993. do 2007. Kvarner banka), djelovala na širem području grada Rijeke, i uglavnom se bavila  poduzetnicima i u manjem opsegu sa stanovništvom. Godine 2008. osnovana je Podružnica u Zagrebu, a 2009. započinje snažniji razvoj poslovanja sa stanovništvom. Odrednice Banke su jak regionalni karakter, dobro poznavanje tržišta i stvaranje i održavanje čvrstih dugogodišnjih veza s klijentima.

Gospodine Rameša, možete li se kratko osvrnuti na početke suradnje s upraviteljima i suvlasnicima stambenih zgrada. Što vas je navelo da se za razliku od "velikih banaka" posvetite najviše stambenim zgradama?

Suradnja s upraviteljima i suvlasnicima stambenih zgrada datira od 1998. godine. Donošenjem Zakona o vlasništvu uvedena je obaveza da se zgrada s više od dva vlasnika uredi u skladu sa Zakonom o vlasništvu, na način da stanari biraju ovlaštenu osobu i upravitelja, te otvaranjem računa u poslovnoj banci izdvajaju određena sredstva u zajedničku pričuvu i uplaćuju policu osiguranja za zajedničke dijelove zgrade. Ovaj je Zakon, koliko znam, doslovno proveden samo na riječkom području, na inicijativu g. Slavka Linića, tadašnjeg gradonačelnika Rijeke. Naša se Banka (tadašnja Kvarner banka) odmah uključila u tu aktivnost. Danas pokrivamo značajan dio ovog „stambenog fonda" šireg riječkog područja. Pratimo poslovanje zgrada, držimo njihova depozitna sredstva, plasiramo kredite za obnovu i održavanje zajedničkih dijelova zgrada.

 Možete li iznijeti neke brojčane pokazatelje o ukupnom broju zgrada koje imaju račune u vašoj banci?

 Radimo sa svim značajnim upraviteljima ovog područja, držimo nekoliko tisuća računa, a u ovih 16 godina plasirali smo više stotina kredita, pojedinačne vrijednosti od 50.000,00 do 1.5 milijuna HRK. Kao mala banka prihvatili smo poslovanje sa stambenim zgradama kao svoju tržišnu nišu. U proteklom razdoblju uložen je ogroman trud kako bi se razradili kriteriji za poslovanje sa zgradama i upraviteljima.

 Kako je moguće da je BKS Banka realizirala najviše kredita za obnovu stambenih zgrada?

 Realizirali smo najviše kredita u prvom redu zato što usko surađujemo s upraviteljima i ovlaštenim osobama i nudimo izuzetno povoljne uvjete kreditiranja.

 Zakonodavac je odredio da se pričuva mora plaćati. Odredio je i mehanizam prisile nad onima koji je žele izbjeći. U dosadašnjoj praksi, za banke to nije bila dovoljnu garancija. Tražile su se i dodatne garancije. Prema našim saznanjima, na području RH nije evidentiran nijedan slučaj da je bilo koja banka morala posegnuti za sredstvima prisilne naplate kreditnih obveza prema stambenim zgradama.

Naplata pričuve je zakonska obaveza i upravitelj ima pravo ovrhe na sredstvima vlasnika stana koji ne izvrše tu svoju obvezu. Upravo ta okolnost, kao i svijest ljudi da svojim neplaćanjem ugrožavaju održavanje zgrade i plaćanje obaveza, očito je glavni razlog razmjerno visokoj urednosti plaćanja pričuve i otplate kredita. Iako radimo ovaj posao preko 16 godina, nismo do sada imali značajnih problema u naplati naših kredita. 

Jeste li imali ijedan problem vezano za naplatu kredita danih stambenim zgradama? 

Ne.

Možemo li očekivati manje komplicirane uvjete za dobivanje kredita za stambene zgrade? 

Kada se odobrava kredit nekoj zgradi, potrebno je razumjeti da su kredit zapravo uzeli svi suvlasnici. Samim time oni moraju razumjeti i prihvatiti uvjete Ugovora, te pojedinačno potpisati i ovjeriti Ugovor, te dati operativne instrumente osiguranja, zato što ne tražimo materijalna osiguranja (hipoteku). Ponekad im je to malo zamorno i iscrpljujuće, ali time postižemo veću sigurnost u otplati, što je u interesu i Banke i suvlasnika. 

Vjerujete li u program MGIPU i FZOEU o„Energetskoj obnovi stambenih zgrada" koji predviđa godišnje obnovu 200 zgrada na području RH. Ako se uzme u obzir činjenica da je u Rijeci samo jedna upraviteljska tvrtka do sada vodila obnovu 137 stambenih zgrada, hoće li očekivanje subvencija zaustaviti te pozitivne trendove?

Čuo sam od upravitelja da su se uključili u navedene programe i da je moguće za neke zahvate na zgradi dobiti i određene subvencije. Naravno da to nije lako i da zahtijeva opsežnu „papirologiju". Vjerujem da će ovi fondovi ubuduće izdvajati značajnija sredstva, pa će i ovi programi postati alternativni. 

Vjerujemo da pratite trendove i poznajete pravila na tržištu kapitala. Možemo li u narednom periodu očekivati doprinos banaka u ozdravljenju gospodarstva na području RH koja je danas dio cjelovite europske zajednice?

Banke su sastavni dio gospodarstva, što zorno pokazuju rezultati poslovanja bankarskog sektora u 2013. godini. Više od polovice banaka iskazat će gubitke zbog visokih rezervacija za plasmane realnom sektoru. Usprkos tome, mislim da je bankarski sektor u potpunosti spreman poduprijeti razvoj gospodarstva. Imamo više nego dovoljno kapitala, likvidnosti, a ni uvjeti nisu tako loši s obzirom na „country risk", odnosno na činjenicu da je kapital kojim raspolažemo„uvezen" i da se ekonomska situacija naše zemlje reflektira i kroz povećane troškove novca. Tu je i HBOR, HAMAG i ostale državne institucije i agencije koji potpomažu gospodarstvu. Međutim, impuls mora doći od poduzetnika, oni trebaju osjetiti priliku da profitabilno investiraju, a ta poduzetnička klima u Hrvatskoj nije dobra.


Na kraju, vaše mišljenje o potrebi organiziranog djelovanja udruga građana na podizanju razine svijesti i poticanje na ulaganje u obnovu stambenih zgrada. Molimo da nam ukažete na eventualne smjernice koje bi pomogle i našoj udruzi u obavljanju društvene zadaće!

Redovito komuniciramo s Udrugom. Cijenimo njihov rad i izuzetan entuzijazam kojim pomažu da se podigne svijest naših građana da su oni kao vlasnici svojih stanova ujedno i obvezni održavati zgrade, kao da se radi o njihovim privatnim, obiteljskim kućama. U tom lancu: zgrade – stanari – ovlašteni predstavnici stanara – upravitelji zgrada – Udruga stanara i banke, svi moramo dati svoj doprinos. Cilj nam je zajednički, uredno održavati i podizati kvalitetu zgrada, a time i život stanara u njima. S naše strane, mogu reći da se neprestano trudimo i pronalazimo načine kako podići kvalitetu svoje usluge.









NAJČITANIJE

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada-prvi inicijalni sastanak povjerenstva

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada-prvi inicijalni sastanak povjerenstva

Započeo je proces koji bi trebao rezultirai donošenjem Zakonom o upravljanju i odražvanju zgrada.
Uklonjen prijedlog za izradu nacrta zakona

Uklonjen prijedlog za izradu nacrta zakona

17.09. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja na prijedloga Udruge stanara i Udruženja za upravljanje zgradama pri HGK, organiziralo je okrugli stol u svezi priprema za izradu nacrta Za

Energetska obnova zgrada

Koliko kvalitetni se obavlja energetska obnova zgrada, je pitanje na koje će odgovori stizati u budućem vremenu. Međutim, već sada se javljaju "slučajevi".
Nova uredba o gospodarenju otpadom

Nova uredba o gospodarenju otpadom

Što kazati na Uredbu koja se samo tako naziva a u suštini donosi građanima višestruko povećane troškove. Zar nije jasno da otpad stvaraju ljudi. Zašto se ne primjeni nešto iz pozitivne prakse iz ra

Energetska obnova zgrada

Koliko kvalitetni se obavlja energetska obnova zgrada, je pitanje na koje će odgovori stizati u budućem vremenu. Međutim, već sada se javljaju "slučajevi".

RAZDJELNICI

Dolazi nova sezona grijanja, i ponovno se otvara pitanje razdjelnik. Zašto su samo kod nas u Hrvatskoj razdjelnici nepoželjni?
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se", čime se slažete sa korištenjem kolačića. Slažem se