Biorazgradivi otpad

8.2.2016

Zakonske obveze i praktični problemi

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine 94/2013) u nacionalno zakonodavstvo implementira kategorije propisane EU legislativom, pa tako u čl. 24. propisuje i ograničenja odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada (75% do 31.12.2013, 50% do 31.12.2016, 35% do 31.12.2020.). Također, Zakon predviđa i odvojeno skupljanje, zbrinjavanje i zasebnu naplatu miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada.

Biorazgradivi otpad je svaki otpad pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradnju, kao što su hrana i vrtni otpad, te papir i karton.

Papir i karton predstavljaju najjednostavniju kategoriju koja se već tradicionalno skuplja u akcijama sakupljanja starog papira. Postoje uhodani kanali plasmana ovako prikupljenog starog papira, te razvijena svijest stanovništva o potrebi zasebnog skupljanja ove sekundarne sirovine. U većini lokalnih sredina postoje plavi kontejneri za stari papir na javnoj površini u sklopu tzv. „zelenih otoka". Ponegdje, kao primjerice u Crikvenici, već godinama komunalno društvo vrši besplatni tjedni odvoz starog papira i kartona po sistemu „od vrata do vrata" u plavim vrećama za papir koje građani mogu nenaplatno dobiti na blagajni društva. Ovo su dva različita sustava od kojih svaki ima određene prednosti i nedostatke. Temeljni problem kontejnera na javnoj površini predstavlja nediscipliniranost korisnika spremnih da u kontejner za papir ubacuju i miješani komunalni otpad, te slaba funkcionalnost sustava komunalnog redarstva odnosno sankcioniranja neprihvatljivog ponašanja. Ukoliko neki neodgovorni građanin u kontejner za papir ubaci ono što svi znamo kao „pomije", sav papir koji su u taj kontejner odložili savjesni građani pretvoren je u zagađeni miješani komunalni otpad koji zbog toga što je nečist ne može ići u reciklažu. Tako jedan neodgovorni upropasti trud nekoliko odgovornih građana! Odvoz „od vrata do vrata" pomaže razvoju odgovornosti prema vlastitom otpadu, a i onečišćene količine daleko su manje od onih iz prethodnog slučaja.

U svakom slučaju, prije davanja na otkup, treba izvršiti predsortiranje papira, kartona i ubačenih „uljeza".

Otkupne cijene danas su i do 7 puta niže od samih troškova odvojenog skupljanja i predsortiranja. Ukratko, košta 7 puta više nego što na prodaji možete uprihodovati. Da li to znači da se ne treba zamarati selektiranjem otpada? Nipošto! Na stranu obaveze prema Europskoj uniji i poštovanje naših državnih zakona, moramo shvatiti da je količina resursa na našoj planeti vrlo ograničena, pa se niti obnovljivi izvori ne mogu regenerirati tempom kojim ih mi trošimo. Dakle, primarnom selekcijom čuvamo resurse planete. Količina starog  papira koji je kao sirovina otišao u proizvodnju novog papira sačuvala je veliki broj stabala od rušenja. Postavlja se pitanje tko treba platiti razliku prihoda i troška odvojeno skupljenog predsortiranog papira i kartona.

Ova nepokrivena razlika troškova u Crikvenici, kao i u većini drugih lokalnih sredina, tereti prikupljanje i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, čime se građane stimulira na odvajanje i (za njih) besplatno zbrinjavanje korisnih frakcija otpada. Ukoliko odvajam, imam manje miješanog komunalnog otpada i račun za njegovo zbrinjavanje bit će mi manji.

Vrtni (zeleni) otpad s javnih i zelenih površina, kao ni vrtova građana, u Crikvenici nije riješen, jer lokalno komunalno društvo ne raspolaže infrastrukturom za njegovo zbrinjavanje. Iz tog razloga za sada građani plaćaju odvoz i zbrinjavanje ove vrste biorazgradivog otpada u sklopu miješanog komunalnog otpada. Tehnički ga ne bi bio problem odvojeno skupiti, ali se postavlja pitanje njegovog zbrinjavanja. S obzirom na nedostatak prostora za izgradnju vlastite kompostane, te troškove poslovanja kompostane, tražena su alternativna rješenja jeftinija za korisnike. U 2015. napravljena je predinvesticijska studija za alternativno rješavanje zelenog otpada besplatno prikupljenog s javnih i zelenih površina, te od građana, a na način da se od zelenog otpada proizvede sječka za grijanje Gradske sportske dvorane. Matematički izračun pokazao je povrat investicije u roku od 3 godine, što je daleko brže od povrata investicije u fotonaponske ćelije (prosječno 7 godina). Grijanje na ovakvu sječku već dobro funkcionira u Križevcima. Prosječna godišnja količina zelenog otpada nam je nepoznata, jer deponija nema vage, ali svaki sustav grijanja koji radi na sječku može raditi i sa drvnim peletima ukoliko ponestane sječke. Rješenjem zelenog otpada vrlo brzo bismo ostvarili traženi zakonski postotak od 50% odvojeno skupljenog otpada.

U Hrvatskoj danas općenito  ima nedovoljan broj kompostana kojima bi se zeleni otpad mogao lokalno rješavati. Kako ova „roba" ne može podnijeti velike troškove transporta, rješenje problema nalazi se u izgradnji malih lokalnih kompostana ili alternativnim rješenjima poput prethodno opisanog grijanja na sječku (energetska oporaba, neutralan ugljični otisak).  U svakom slučaju, treba inzistirati na rješenjima koja će za korisnike usluge prikupljanja i zbrinjavanja otpada biti financijski povoljna.

Kuhinjski otpad predstavlja treću, najproblematičniju, komponentu biorazgradivog otpada. Pored klasičnih ostataka sirovog biljnog materijala koji se može kompostirati na otvorenom (ljuske krumpira, vrećice čaja, ljuske od jaja, talog kave…) čine ga i ostaci hrane životinjskog porijekla kojima nije mjesto u kompostani na otvorenom iz sanitarnih razloga (glodavci,  neugodni mirisi). Potpuno odgovarajućih mjesta za kompostiranje ove vrste otpada u Hrvatskoj nema, tako da je i sam koncept odvojenog skupljanja kuhinjskog otpada trenutno prilično problematičan. Agroproteinka od 2010. skuplja kuhinjski otpad iz kuhinja i kantina, te planira i bioplinsko postrojenje druge generacije. Ministarstvo zaštite okoliša je i do sada poticalo kompostiranje u domovima i vrtovima građana, a ovaj trend će se prema reformskim smjernicama nove vlade u zaštiti okoliša nastaviti i u njihovome mandatu. Ovo je za sada jedini segment zbrinjavanja primjeren mogućnostima lokalnog komunalnog trgovačkog društva. Naime, zbog karakteristika ovog otpada raspored odvoza mora biti učestao, a kada se skupi mora se čim prije prevesti na daljnju obradu. Također, zbrinjavanje bi trebalo biti lokalno zbog izbjegavanja velikih troškova prijevoza. Ovo je frakcija komunalnog otpada koja  je glavni „krivac" za smrad, muhe, miševe…

Pilot projekt kućnog EM kompostiranja kuhinjskog otpada u Crikvenici

U proljeće 2013. godine komunalno društvo je besplatno podijelilo kućne kompostere vlastite izrade zainteresiranim korisnicima. Do danas ih besplatno snabdijeva i EM agensom – Bokashijem (smjesa efektivnih mikroorganizama koja ubrzava fermentaciju kuhinjskog otpada). Od korisnika se traži da potpišu izjave koje ih obavezuju da ovlaštenicima komunalnog društva dozvole pristup zbog kontrole kompostiranja

Prednosti kućnog EM kompostiranja

Kompostirati se može sav kuhinjski otpad (biljnog ili životinjskog porijekla, kuhan ili sirov) osim tekućina i velikih kostiju. Kako se radi o kompostiranju u zatvorenim posudama, odnosno fermentaciji, ne postoji opasnost od najezde glodavaca, a i ne osjeti se smrad truljenja kao kada bi se ove vrste otpada kompostirale na otvorenom.

Svrha pilot projekta

1.      Popularizacija kompostiranja među korisnicima (svoj otpad rješavaju sami, uz tehničku i savjetodavnu podršku komunalnog društva, popularizacija i vrtnog aerobnog kompostiranja zelenog otpada),

2.       Razvoj neposredne komunikacije s korisnicima, edukacija i promjena ekološke svijesti građanstva, stimulacija korisnika na odvajanje otpada po vrstama,

3.       Marketing komunalnog društva,

4.       Baza korisnika u čijem miješanom komunalnom otpadu ima vrlo malo organske tvari (uzorak), čije poželjno i odgovorno ponašanje s otpadom treba i financijski stimulirati.

Potrebna sredstva po korisniku

Svakom korisniku treba dodijeliti dvije posude za kompostiranje i snabdijevati ga Bokashijem. Posude za kompostiranje koje smo dijelili 2013. godine bile su naše vlastite proizvodnje. Prema tadašnjoj kalkulaciji komplet nas je koštao cca 103 kn. Potrošnja Bokashija predstavlja trajni, prosječni  mjesečni trošak od 15 kn po korisniku. Na tržištu postoje i originalno proizvedene posude „Organko" koje su nam 2013. bile preskupe (komplet od 2 posude s PDV-om košta 400 kn). Ove posude su  izradom i materijalom daleko trajnije i kvalitetnije, ali skuplje.

Troškovi pilot projekta u potpunosti se nadoknađuju na teret odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, kao i ostali troškovi odvojenog skupljanja sekundarnih sirovina. Dakle, društvo osigurava puno pokriće troškova na način da stimulira poželjno ponašanje korisnika usluge odvoza i zbrinjavanja otpada, što eliminira bilo kakve natruhe zakonom zabranjene diskriminacije u postupanju društva.




NAJČITANIJE

ZAKON O UPRAVLJANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA

Preko deset godina, ukazujemo na nedorečenost propisa kojima se regulira pitanje upravljanja i održavanje zgrada. Posljedice tog stanja vidljive su svakim danim sve više. Zgrade su u sve lošijem stan

Stan prodan na dradžbi zbog neplaćanja pričuve

Pravda je spora ali dostižna. Ipak se može stati na kraj onima koji ne plaćaju pričuvu i svoje stanove koriste na neprimjeren način za ostale suvlasnike.

Proizvodnja  PVC stolarije

Proizvodnja PVC stolarije

Premalo ljudi zna o PVC stolariji. Pozitivna i negativna iskustva investitora pred nas su stavili zadatak da odgovorimo na neka pitanja. Dugo nam je trebalo da na nas netko primi u proizvodne pogone.
Strategija

Strategija

Kao su se organizirali prosjaci na ulicama Brisela, može im zavidjeti i svaka dobro ustrojena društvena zajednica.
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


ZAKON O UPRAVLJANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA

Preko deset godina, ukazujemo na nedorečenost propisa kojima se regulira pitanje upravljanja i održavanje zgrada. Posljedice tog stanja vidljive su svakim danim sve više. Zgrade su u sve lošijem stan
Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti

Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti

Dana 22.09.2016. godine u Rijeci je održana konferencija na temu stanovanja. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, pod pokrov

NOVA INICIJATIVA

(Objavljeno 27.1.2013)

Nova inicijativa je pokrenuta na nacionalnoj razini i nadamo se da će se konačno pokrenuti ovo značajno društveo pitanje.

Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se", čime se slažete sa korištenjem kolačića. Slažem se