ŽIVITE LI U BOLESNOJ ZGRADI?

17.10.2018

Pripremio prof. dr. sc. Darko Manestar dr. med.

Suvremeni gradski čovjek provodi i do 90 posto vremena u unutrašnjem prostoru stana, poslovne zgrade ili škole, prijevoznog sredstva, zgrade za trgovinu, razonodu ili izobrazbu, a mala djeca, stari ljudi i bolesnici koji su osjetljiviji na onečišćenja, često i više.

Prije sedamdesetak godina stambene i poslovne zgrade bile su većinom prirodno prozračivane. Međutim, potreba štednje energije potaknula je, a tehnološki napredak omogućio, da se zgrade zatvore za vanjski dotok zraka i opskrbe mehaničkim sustavom ventilacije koji je doveo do porasta onečišćenja unutrašnjeg, odnosno zatvorenog prostora. Kada se još tome pribroji nestručno građenje i loše održavanje zgrade i nemogućnost fizičkog okoliša, ne čudi da je sve više osoba koje žive u zgradama koji se javljaju liječnicima sa specifičnim simptomima koje je Svjetska zdravstvena organizacija 1982. Godine svela pod zajednički nazivnik – sindrom bolesnih zgrada (SBS – Sick Building Syndrome).

Bolesna zgrada je ona, kaže definicija, u kojoj se više od 20 posto osoba koje borave u njoj tuže na sljedeće zdravstvene smetnje:

•      umor

•      glavobolja

•      crvenilo i suzenje očiju

•      nadražajni kašalj

•      svrbež kože

•      manjak koncentracije

•      depresivno raspoloženje

•      promjena osjeta mirisa.

Simptomi su nespecifični, uobičajeni za različita zdravstvena stanja, a za postavljanje dijagnoze važna je rasprostranjenost simptoma među osobama koje borave u određenoj zgradi i povezanost s vremenom koje se provodi u njoj, kao i to da prestaju kada se napusti zgrada.

Osobito su rizične zgrade starije od 40 godina, u industrijskom okolišu, u kojima se nedovoljno održava sustav za grijanje i ventilacija.

Koji čimbenici utječu na SBS?

SBS obuhvaća cijeli niz sa zgradom povezanih čimbenika – fizičkih, kemijskih, bioloških i psiholoških. Drugim riječima, uzroci kao i rješenja stanja zadiru duboko izvan medicine – od građevinarstva i arhitekture do ergonomije i organizacije rada.

Glavni čimbenici su:

•      fizički: kvaliteta zraka izravno povezana s klimatizacijom, koja izaziva isušivanje sluznice dišnih puteva (kašalj, šmrcanje), a na očima suzenje i crvenilo, zatim oblik i jačina osvjetljenja (prirodno je najbolje, neonsko najlošije), opskrba i kvaliteta vode za piće te odvod otpadnih tvari; razina buke i njena priroda i frekvencija; izloženost elektromagnetskom zračenju (radar, sateliti, mobilna telefonija)

•      kemijski: građevinski materijal, povišene koncentracije CO2, tepisi (najlošijim su se pokazali vuneni), te formaldehidi u zraku

•      biološki: bakterije (Legionella), gljivice (najčešće roda Penicillium), grinje – mikroorganizmi koji mogu utjecati na zdravlje, bilo pojavom infekcija ili, što je češće, izazivanjem alergijskih reakcija

•      psihološki: zapravo su učinak svih ostalih čimbenika na mentalno zdravlje stanara.

Iako se od simptoma SBS-a ne umire, kumulativni učinci mogu uvelike narušiti zdravlje pojedinca i zajednice i bitno smanjiti proizvodnost. Ako su zanemarene, zdravstvene smetnje karakteristične za sindrom bolesne zgrade, postaju kronične smetnje i ozbiljni psihofizički poremećaji i zato i pri najbližoj pojavi simptoma njima treba posvetiti pozornost i odmah nešto poduzeti. Dijagnosticiranje i liječenje simptoma koji upućuju na SBS razlikuje se od postupaka pri uobičajenim bolestima i zato je često složenije i vrlo je važno, kada se pojave, uzeti i „susjedsku" anamnezu, odnosno vidjeti imaju li i oni takve smetnje.

SBS odražava cijeli niz problema s kakvoćom (zraka) unutrašnjeg prostora i rješenja zahtijevaju promjene i prilagodbe u zgradi a ne samo liječenje ljudi koji imaju tegobe.

Kakvoća zraka unutrašnjeg prostora

Glavni put ulaza onečišćenja u tijelo je dišni sustav i zato je kakvoća zraka unutrašnjeg prostora vrlo važna. Zraka nam je potrebno deset puta više nego vode i hrane, a u zraku ima više od 700.000 otrovnih sastojaka i do najdubljih dijelova dišnih sustava dolaze čestice manje od tri mikrona.

Kakvoća zraka ovisi o:

•      izvorima onečišćenja unutrašnjeg zraka u zgradama (građevni materijal, instalacije, namještaj, uređenje zgrade, ventilacija)

•      izvorima onečišćenja unutrašnjeg zraka zbog ljudskog metabolizma i ljudskih djelatnosti (čišćenje, gorenje, pušenje, suzbijanje nametnika)

•      onečišćenjima koja dolaze iz vanjskog zraka (ispušni plinovi automobilskih motora, industrijski plinovi).

Bolesti koje izazivaju onečišćenja unutrašnjeg okoliša su:

•      alergije

•      infekcije

•      neke vrste raka.

Prevencija alergije može se usmjeriti na tri potencijalna stupnja:

•      primarna prevencija koja inhibira imunološku senzibilizaciju i njene mjere su namijenjene populaciji koja je još uvijek zdrava ali kod koje postoji rizik za pojavu bolesti, a da bi se provele one moraju biti dostupne svima (primjenjive za cijelu populaciju), ne bi smjele biti štetne (bez rizika) i ne smiju uključivati nepotrebne troškove

•      sekundarna prevencija kojom se izbjegava ekspresija bolesti kao posljedica senzibilizacije također se primjenjuje kada još nema znakova bolesti i namijenjene su djeci s blagim atopijskim simptomima, dok se još ozbiljna kronična bolest nije razvila

•      tercijalna prevencija kojom se potiskuju simptomi nakon pojave bolesti (liječenje astme i alergijskih bolesti)

Prevencija respiratornih infekcija naglašena je u najslabijih i najosjetljivijih, a to su djeca. Treba se pridržavati osnovnih higijenskih mjera, koje uključuju:

•      pranje ruku: često i detaljno pranje ruku sapunom je najučinkovitije, a u nemogućnosti čestog pranja ruku, dobro je uza sebe uvijek imati maramice s antiseptikom ili bočicu antiseptika

•      redovito čišćenje predmeta koji su u stalnoj uporabi: na glatkim predmetima od plastike i metala, kao što su igračke, ručke, kvake ili tipkovnice, virusi se mogu zadržati čak do 48 sati

•      održavanje higijene: potrebnu pažnju obratiti  na čišćenje radnih ploha i dječjih igračaka te redovito mijenjanje posteljine

•      pravilna prehrana: jesti kvalitetne i hranjive obroke

•      osigurati dovoljan unos tekućine: kod djece potreba za tekućinom je veća nego kod odraslih. Najpreporučljiviji su voda, svježe iscijeđeni voćni sokovi te čaj s limunom i medom

•      redovito vježbanje i održavanje idealne tjelesne težine: studije dokazuju da redovito vježbanje ima blagotvoran učinak na imunološki sustav te djeluje učinkovito u prevenciji prehlada

•      održavanje klimatizacijskih uređaja: u zatvorenim prostorima zbog loših mikroklimatskih uvjeta i drugih nepovoljnih čimbenika dolazi do sušenja sluznice u nosu te smanjenja funkcije nosnih dlačica koje pročišćavaju zrak koji udišemo. Dugotrajni boravak u zatvorenim prenapučenim prostoru pogoduje bržem širenju infekcija, osobito u zimskim mjesecima. Važno je redovito ventilirati prostorije u kojima se boravi te je od velike važnosti redovito čišćenje i održavanje filtera u klimatizacijskim uređajima jer upravo one mogu biti rasadnik mikroorganizama i njihovih toksina te uzrokovati simptome respiratornih infekcija

•      tehnički preduvjeti: trebalo bi osigurati optimalnu temperaturu u prostorijama u kojima se boravi (20ºC za igru, 18ºC za spavanje) što se može osigurati redovitim provjetravanjem prostorije na 2 do 3 minute. Potrebno je osigurati i optimalnu vlažnost u prostorijama korištenjem ovlaživača zraka ili otvorenim indirektnim prozorima.

•       

•       Umor, glavobolja, crvenilo i suzenje očiju, nadražajni kašalj, svrbež kože, manjak koncentracije, depresivno raspoloženje, promjenu osjeta mirisa su  prisutni kod  pacijenata koji su posjetili specijalističku  ORL ambulantu u kojoj radim. Davao sam  simptomatsku terapiju. Ako su simptomi nestali bili smo sretni i pacijenti i ja, ali više puta sam nemoćan, loš doktor. Simptomi su uobičajeni za različita zdravstvena stanja. Jedna pacijentica mi je rekla da su smetnje počela kad je njihov ured preselio u drugu zgradu, druga pacijentica je navela da su smetnje prestale kad se preselila u svoju koću. Mislio sam da svako ima pravo na svoje mišljenje i nisam  povezivao smetnje i neuspjeh moje terapije sa mjestom boravka odnosno stanovanja. Za postavljanje dijagnoze važno je povezati  sa osobama koje borave u određenoj zgradi duže vremena.

•       Preko interneta sam saznao da malo znam.  Postoji sindrom bolesne zgrade. Ili SBS (Sick  Building Syndrome). Znam da postoje bolesna živa bića i biljke. Znam tko ih liječi. Kakve veze imamo s bolesnim  zgradama? Čuli ste za izreku da se nova zgrada iznajmljuje neprijatelju, kasnije prijatelju, a tek onda useljava vlasnik. Uzimajući podatke od mnogih  mojih pacijenata  dugo vremena nisam nalazio razloge za neke simptoma.

•        Kad sam pročitao  o SBS-u, mislim da  sam prepoznao uzroke nekih oboljenja. Sjećam se anegdote s novom poslovnom zgradom gdje klimatizacija nije bila kvalitetno riješena, novi tepisoni i novi namještaj su bili puni  formaldehida, korisnici  su se imali nadražaj sluznice oka, nosa. Zgrade bile su većinom prirodno prozračivane. Sve više zgrada ima mehanički sustav ventilacije gdje nedovoljno prozračivanje i loša kakvoća zraka odgovorni su za nastanak zdravstvenih smetnji koje upućuju na SBS (Sick Building Syndrome). Pritom važnu ulogu ima nestručno građenje i loše održavanje zgrade i nemogućnost nadzora fizičkog okoliša.

•       Sretni smo ako radimo. Nekad su  govorili da u prosjeku dnevno  radimo 4 sata. Rad za računalom, u udobnim uredima, zaštićenima od kiše, vjetra i sunca, san je mnogih koji nemaju takav posao. Što se promijenilo?  Nekad je bilo nezamislivo nositi posao kući, eventualno se donijelo  jednu torbu spisa. Danas ne treba ništa nositi. Sjedim za PC i mogu rješavati sav ”papirnati” posao bez obzira na dane u tjednu, bez obzira na noć i dan. 

•       Vratimo se onim mojim pacijentima  koje sam  upućivao na dodatne pretrage da se otkrije uzrok smetnji. Postupci koji se vrlo često primjenjuju bez pravog medicinskog opravdanja, koštaju zdravstveni sustav, a pacijentima mogu donijeti više štete nego koristi. Europske statistike ukazuju da se čak 75 posto antibiotika popije nepotrebno, za liječenje infekcija koje nisu uzrokovane bakterijama Koliko su potrošili vremena čekajući na pretrage u prostorima bolesnih zgrada. Možda sam trebao uzeti i samo „susjedsku" anamnezu sa podacima  da li i susjedi ili suradnici imaju takve smetnje, kakav je građevni materijal, instalacije, namještaj, uređenje zgrade, ventilacija, čišćenje, gorenje, pušenje, suzbijanje nametnika, te ispušni plinovi automobilskih motora, industrijski plinovi. Zašto je važno što udišemo? Jer zraka nam je potrebno 10 puta  više nego vode i hrane. Dišni put je glavni izvor onečišćenja. U zraku ima preko 70.000 otrovnih sastojaka. Mislite da sam pretjerao. Zbrajamo. Smjesa s više od 4000 štetnih sastojaka, od kojih su većina nadražljivci, a oko 40 kancerogeni  je dim cigareta. Gorenjem nastaje ugljikov monoksid, sumporni oksidi, dušikovi oksidi, respirabilne čestice. Formaldehid i razna otapala te radioaktivni plin, raspadni proizvod urana iz tla, uz pušenje glavni je uzrok raka dišnih puteva. Do najdubljih dijelova dišnog sustava  dolaze čestice manje od 3 mikrona. Bakterije, virusi, plijesni, grinje, gljivice,su biološki uzroci zdravstvenih smetnji.

•       Tim znanstvenika u Baselu došao je do zaključka da ljudi koji žive blizu prometnih zračnih putova imaju puno veći rizik za različite bolesti srca i krvnih žila nego li ljudi koji žive u mirnijem susjedstvu. Kuća može biti zdrava  ali  je u „bolesnoj" bučnoj okolini. Rizik za srčani udar 50% veći kod ljudi koji su izloženi razini buke od 60 dB tijekom 15 ili više godina.

•       Oni koji žive blizu zračne luke neprestano izloženi razini buke koja premašuje 100 dB. Utjecaj buke se može smanjiti dobrom građevnom stolarijom, izostaklima, boravkom u prostorijama koje nisu uz izvor buke. Buka može utjecati na san. Nedostatak sna može smanjiti gustoću sive tvari mozga, u područjima odgovornim za donošenje odluka. Neprospavana noć može izazvati inzulinsku rezistenciju u zdravih osoba tj. potaknuti otpornost na inzulin, sastavni dio dijabetesa tipa 2. Odrasle osobe za održavanje dobrog zdravlja trebaju od 7 do 9 sati sna. Redoviti nedostatak sna povećava rizik od zdravstvenih problema.  Stradat će refleksi što je posebno opasno za vozače. Ako ostanete budni 24 sata u komadu sposobnosti su vam jednake kao da u krvi imate više od 0,5 promila alkohola.

•       Namjera mojeg članka je upozorenje da i Vaši stanodavci, poslodavci i konačno moji kolege liječnici  mislimo na simptome bolesti od koje se ne umire ali na koju se mora misliti i koju se može spriječiti. Mora se na to misliti ako je zgrada starija od 40 godina, u industrijskom okolišu, neodržavanom sustavu za grijanje i ventilaciju.