OIB stambenih zgrada

3.1.2013

Budući da je članak objavljen na temelju razgovora s predstavnicima Udruge stanara, dužni smo naglasiti jedan dosta bitan detalj koji može štetno djelovati na određene upraviteljske tvrtke. Naime, jedan dio upravitelja vodi pričuvu stambenih zgrada na uredan način pod posebnim brojem računa. Iz tog razloga, u ime Udruge se ispričavamo tim upraviteljima uz napomenu da je u novinama izostavljena ta napomena.  

PRENOSIMO SADRŽAJ OBJAVLJENOG ČLANKA U CJELOSTI

RIJEKA » Situacija u stanovanju je kritična, zato što prije treba započeti izradu Zakona o stanovanju, poruke su riječke Udruge stanara suvlasnika stambenih zgrada grada Rijeke. Zakon o stanovanju stara je priča, no dosad se ništa po tom pitanju nije napravilo. 
    Trenutno područje o stanovanju i vlasništvu regulira oko 30 zakona, ali svi su oni nedorečeni i šuplji, tvrde u riječkoj Udruzi stanara suvlasnika stambenih zgrada grada Rijeke. Zbog toga se gomilaju problemi u tom sektoru, dok većinu poslova koji se u njemu obavljaju nitko ne kontrolira. 
    – Zgrade sve lošije izgledaju, dok se pričuva uglavnom troši na »krpanje« objekata. Za velike investicije nemoguće je postići stopostoni konsenzus stanara. Trenutno nikoga ne zabrinjava što su fakture za neke štete u objektima »prenapuhane«, naglašavaju Mate Čorak, Milan Jokić i Neda Srdoč iz Udruge stanara. 
    Kako saznajemo, nacrt Zakona o stanovanju je gotov, a zakonodovac je predvidio da na njemu rade i odabrani članovi udruga stanara iz cijele Hrvatske. 
    – U tom kontekstu prepoznali smo važnost toga da zahvaljujući svojem iskustvu pokušamo progurati neke važne novitete poput onoga da zgrada poprimiti pravnu osobnost, da dobije oib, da joj se pruži mogućžnost otvaranja žiro računa i da napokon sama kontrolira i raspolaže sredstvima pričuve. Sada su sredstva pričuve na računima upravitelja, naglasak je naših sugovornika čija su očekivanja da će on ipak stupiti na snagu prije nego što Hrvatska uđe EU. 
    Iz pravne osobnosti napokon bi se definirala važnost kontrole jednog takvog sustava putem određenih tijela odnosno inspektorata na koje bi stanari mogli računati. 
    – Nadalje, inzistirat ćemo da ovaj zakon bolje regulira obveze upravitelja, ovlaštenih osoba, čiji bi mandat bio najmanje četiri godine, da se napravi malo reda oko definiranja tko sve može biti upravitelj. Prema sadašnjim pravilima, danas zgradom može upravljati bilo tko. Voljeli bi da se to promijeni i da taj posao ubuduće obavljaju samo oni koji imaju licencu, poruka je naših sugovornika koji ističu da će se oni zalagati da novi zakon bude nešto feksibilniji kada je riječ o donošenju odluka za pokretanje velikih investicija na zgradi poput obnove fasade ili stavljanja novog lifta. 
    – Sada za velike investicije moraju biti suglasni svi stanari u zgradi, što je u praksi rijetko provedivo. Zato smatramo da to treba mijenjati i da bi oni koji stopiraju velike zahvate prema novim odredbama trebali dokazati da je to štetno za njihovu zgradu, naglasak je naših sugovornika.