| |  Virusi gripe tipa A i B stalno se mijenjaju - izmjena antigene strukture zbog genetskih promjena, najčešće u obliku promjena iz godine u godinu, a rjeđe se promjene virusa tipa A i B događaju promjenama hemaglutinina ili neuraminidaze – otprilike svakih 10 godina, što dovodi do pojave novih podtipova virusa na koje je populacija osjetljivija, pa u tom slučaju oni izazivaju epidemije većih razmjera. | | | | | | Nagli početak | | | Gripa je sezonska bolest i u našim krajevima javlja se u zimsko doba. Virus gripe primarno napada dišni sustav, a osoba se zarazi putem kapljica u zraku koje su nastale prilikom kihanja, kašljanja ili tijekom glasnijeg govora osobe oboljele ili zaražene od gripe. U bliskom kontaktu druga osoba udahne virus gripe. Gripa se može prenijeti i tzv. indirektnim putem, kada kapljice iz zraka ili sekret iz nosa ili grla oboljele osobe dođu na njegove ruke te se dodirom dalje prenose na lice, a u bliskom kontaktu i na druge osobe.
Gripa najčešće u tipičnom obliku počinje naglo, uz simptome:
- visoka temperatura sa zimicom i tresavicom (38 - 40°C, u trajanju 3-4 dana),
- bolovi u mišićima i zglobovima (čovjek se osjeća kao da ga je „pregazio“ vlak),
- umor, slabost, što može trajati i 2 do 3 tjedna, uz iscrpljenost,
- glavobolja,
- suhi kašalj, a od simptoma još mogu biti kihanje, začepljeni nos, grlobolja.
Bolest traje 7 do 10 dana. Moguće su komplikacije gripe: bronhitis, upala pluća, upala uha, upala sinusa, dehidracija i pogoršanje postojeće kronične bolesti, što može predstavljati i ugrozu za život oboljeloga pa su, ne često, ali ipak, posljedice gripe u vrijeme epidemije i smrtni slučajevi od te bolesti. Kod starijih osoba gripa može uzrokovati pogoršanje srčanih tegoba, s mogućim posljedičnim srčanim i moždanim udarom. Moguće komplikacije kod djece su proljev i konvulzije. | | | | | | Preventivna iglica | | | Zato gripa ima javnozdravstveni značaj i redovito, svake godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje RH kupuje određenu količinu cjepiva protiv gripe za zaštitu osiguranika, koji bi u slučaju obolijevanja od gripe mogli imati komplikacije s obzirom na postojanje neke kronične bolesti (bez obzira na dob bolesnika).
U tu skupinu spadaju bolesti:
- srčana insuficijencija, koronarna bolest,
- astma, plućni emfizem i druge plućne bolesti,
- dijabetes i druge metaboličke bolesti,
- bubrežne bolesti,
- bolesti koje smanjuju obrambeni sustav (imunitet) organizma, npr. maligne bolesti, HIV-infekcija, prirođena oštećenja imunološkog sustava, dugotrajno liječenje kortikosteroidima i drugo.
Stoga se cijepljenje za te kategorije osiguranika preporučuje svake godine i za njih je cijepljenje besplatno. Cijepljenje protiv gripe, nadalje, preporučuje se osobama starijim od 65 godina, zdravstvenim djelatnicima te osobama u bliskom kontaktu (npr. obiteljski) djece u dobi mlađoj od 6 mjeseci i bolesnika koji se ne smiju cijepiti protiv gripe (zbog kontraindikacija za cijepljenje), a trebaju ih zaštititi od mogućeg obolijevanja od gripe (cijepljenjem članova obitelji smanjuje se mogućnost obolijevanja od gripe takvih bolesnika koji, često zbog osnovne bolesti, ne izlaze iz kuće). Cijepljenje za sve kategorije osiguranika kojima se preporuča cijepiti protiv gripe besplatno je i provodi se kod odabranog liječnika obiteljske medicine/pedijatra koji poznaje pacijenta, njegovu kroničnu bolest. Svake godine, prema broju svojih pacijenata s indikacijom za cijepljenje protiv gripe, odabrani liječnik obiteljske medicine naručuje cjepivo od Epidemiološke službe nadležnog Zavoda za javno zdravstvo. | | | | | | Dobro i za sportaše | | |  Cijepiti se mogu i ostale osobe, koje u tom slučaju cjepivo protiv gripe plaćaju prema zadatoj cijeni HZZO-a. Cijepljenje se preporučuje i svim osobama koje su po prirodi posla više izložene riziku od zaraze, kako bi se izbjeglo bolovanje i zaštitilo ih se (npr. sportaše uoči važnih sportskih događaja u vrijeme epidemije gripe i slično).
Osobe iz te kategorije mogu se cijepiti kod svog odabranog liječnika ili u Epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo.
Cijepljenje je najučinkovitija, specifična mjera zaštite od gripe. U slučaju obolijevanja od gripe nakon cijepljenja, bolest će imati blaži tijek, što je osobito važno za osobe pod povećanim rizikom od teških komplikacija gripe.
Cjepivo je imunobiološki pripravak koji, prije distribucije na tržište, prolazi stroge kontrole, od proizvođača cjepiva do Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HAMED). Svake sezone na raspolaganju je novo cjepivo, čiji se sastav izrađuje na temelju preporuka, praćenjem i predviđanjem koji će sojevi virusa gripe najvjerojatnije uzrokovati sljedeću epidemiju, tj. nastupajuću epidemiju. Potrebno je cijepiti se najmanje 2 do 3 tjedna prije nastupanja epidemije jer je to vrijeme potrebno da cijepljena osoba razvije zaštitu nakon cijepljenja. Cijepiti se može i u vrijeme epidemije gripe, ali je tada moguća situacija da cijepljena osobe dođe u kontakt s osobama oboljelim od gripe te „pokupi“ virus gripe prije nego što se uspjela stvoriti zaštita u organizmu nakon cijepljenja. Zaštita od gripe nakon cijepljenja traje oko godinu dana i stoga se, za sada, treba redovito cijepiti svake godine. | | | | | | Virusi se boje sapuna | | | Ostale – opće preventivne mjere za sprečavanje širenja gripe:
- Osobna higijena oboljele osobe podrazumijeva prekrivanje usta i nosa maramicom za jednokratnu upotrebu svaki put tijekom kašljanja ili kihanja te bacanje maramice nakon svake uporabe; Ako maramice nisu dostupne, preporuča se kašljati ili kihati na način da se nos i usta pokriju laktom. Tako se sprječava rasap kapljica zrakom. Učestalo treba prati ruke sapunom i toplom tekućom vodom, čime se sprječava zaostatak kapljica ili sline u kojima je prisutan i virus gripe kod oboljele osobe.
- Oboljela osoba trebala bi ostati kod kuće, u tzv. kućnoj izolaciji, čime se također sprječava širenje zaraze. Svakako, u slučaju pogoršanja simptoma i dužeg trajanja temperature, treba se obratiti liječniku. Za uobičajene i blaže simptome odrasla zdrava osoba, koja inače ne boluje od kroničnih bolesti (pa nije u riziku od ozbiljnih komplikacija gripe), može se telefonski konzultirati sa svojim liječnikom kako bi se izbjeglo odlaženje liječniku i time širenje zaraze u čekaonici.
- Zdrave osobe u vrijeme epidemije gripe mogu se eventualno zaštititi od gripe na način da učestalo peru ruke tijekom dana jer su u redovitom socijalnom kontaktu u vrijeme epidemije gripe mogli „pokupiti“ sekret s virusom gripe (npr. u autobusu, na rukohvatima, prilikom rukovanja s oboljelom osobom koja se ne pridržava osobne higijene i slično). Uobičajeno se u vrijeme epidemije gripe preporučuje izbjegavanje mjesta gdje se okuplja veći broj ljudi. U kino ili u kazalište treba ići na predstave u prvom terminu (kod veće izmjene projekcija i odlaska na zadnje projekcije veća je vjerojatnost da, zbog slabije mogućnosti prozračivanja takvih prostora, čovjek udahne i viruse gripe zbog kihanja i kašljanja osoba koje su bile u inkubaciji (zaraženi, ali još bez simptoma). Preporučuje se u vrijeme epidemije gripe (a i inače, u zimsko doba, kada vladaju i ostale respiratorne infekcije) češće prozračivanje prostora. Sve te mjere, kao opće mjere, ipak su manje učinkovite od cijepljenja protiv gripe.
Uobičajeno i nezavisno od prevencije gripe, vrijedi preporuka za uravnoteženu prehranu, tjelovježbu, uzimanje tekućine i održavanje dobrog statusa imunološkog sustava, tj. obrane organizma, pri čemu svakako treba znati da je pušenje štetna navika. | | | | | | Gripu treba odležati | | |  U slučaju obolijevanja od gripe, koja je virusna zarazna bolest, uobičajeno je uzimati tzv. simptomatsku terapiju za ublažavanje simptoma:
- antipiretici za sniženje temperature (pridržavati se upute ljekarnika, osobito kod primjene acetilsalicilne kiseline, koja može kod prečeste uporabe dovesti do krvarenja želuca, crijeva, odnosno aktivacije čira); preporučuje se tabletu usitniti i popiti s dosta tekućine;
- lijekovi za smirenje suhog kašlja; (ako kašalj postaje produktivan, konzultirati se s liječnikom ili ljekarnikom o promjeni terapije u smislu uzimanja preparata za tzv. olakšano iskašljavanje);
- lijekovi za grlobolju, bolove, curenje nosa i slično.
Pored uzimanja simptomatske terapije, najvažnije je mirovanje, što znači da se pravu gripu ne može liječiti „u hodu“.
Podsjećamo i napominjemo: gripu uzrokuje virus gripe! Stoga se gripa samoinicijativno ne liječi antibioticima (antibiotik je lijek protiv bakterija kao uzročnika bolesti; neprimjerenim i učestalim uzimanjem antibiotika potiče se rezistencija-otpornost bakterija na te lijekove, što za posljedicu ima nemogućnost liječenja protiv ozbiljnih bakterijskih zaraznih bolesti). Uzimanje antibiotika treba biti isključivo po indikaciji liječnika. U slučaju gripe, moguće je da liječnik propiše antibitotike onda kada se gripa komplicira tzv. Superinfekcijom, tj. kada organizam uz gripu napadnu i bakterije. | | | | | | Mr.sc. Đana Pahor, dr.med. spec. epidemiologije |
|
