ALERGIJE – BOLESTI MODERNOG NAČINA ŽIVOTA

29.12.2013

Posljednjih godina alergijske bolesti (bronhalna astma, alergijski rinitis, atopijski dermatitis) sve se više deklariraju kao bolesti modernog načina života ne samo u industrijski razvijenim zemljama, već i u zemljama u razvoju. Alergijske bolesti dišnog sustava (alergijski rinitis i astma) predstavljaju vrlo značajan javnozdravstveni problem, naročito u industrijski razvijenim zemljama jer je za pojavu ovih bolesti odgovoran nasljedni faktor, uz djelovanje čimbenika okoliša (duhanski dim, onečišćenje zraka, smog, ispušni plinovi…).

 Ovi čimbenici izazivaju učestale upale sluznice i tako umanjuju njezinu obrambenu sposobnost te olakšavaju ulazak alergena koji izazivaju alergenu reakciju obrambenog sustava. Uz direktan negativan utjecaj na organizam, produkti sagorijevanja fosilnih goriva uzrokuju klimatske poremećaje kao što je efekt staklenika odnosno globalno zagrijavanje, zahvaljujući kojem cvjetanje biljaka počinje ranije i dulje traje. Upravo zbog ove činjenice peludna zrnca, koja su najčešći prirodni alergen današnjice, stvaraju probleme gotovo cijele godine. Prilikom prenošenja putem vjetra, peludna zrna određenih vrsta biljaka mogu završiti na nosnoj sluznici čovjeka i u toj vlažnoj sredini otpuštati alergene koji će u osjetljive osobe izazvati alergijsku reakciju. Pelud trava, breze i ambrozije najčešći su alergeni u kontinentalnom području naše zemlje, a u primorskom području to su pelud crnog bora, čempresa, masline i korova crkvine.

Najčešći simptomi peludne alergije su:

•      kihanje,

•      začepljenost nosa ili vodeni iscjedak iz nosa

•      svrbež sluznice nosa, očiju, nepca,

•      suzenje očiju

•      otežano disanje.

Simptomi nisu opasni po život, ali znatno smanjuju kvalitetu života, učinkovitost na radnom mjestu, te uzrokuju značajne gubitke radnih dana. Ako se ovi simptomi, slični prehladi, svake godine javljaju u isto vrijeme, najvjerojatnije se radi o alergiji na pelud. Alergije nije moguće izliječiti pa se liječenje temelji na preporučenim mjerama za izbjegavanje alergena, lijekovima za ublažavanje simptoma, a u nekim slučajevima se preporučuje i hiposenzibilizacija.

U većini europskih zemalja godinama se prate koncentracije peludi u zraku zbog pojave sve većeg broja ljudi koji su osjetljivi na pelud određenih biljnih vrsta te se uspostavlja široka međunarodna mreža praćenja peludi na osnovu čega se izrađuju peludni kalendari i kontinuirana peludna prognoza. Takve informacije omogućuje alergičarima da djeluju preventivno i prilagode svoje dnevne aktivnosti u cilju smanjenja kontakta s alergenom peludi. Iz istog razloga u Hrvatskoj je 2002. godine započelo uspostavljanje mreže mjernih postaja za praćenje peludi u zraku. Praćenje provode Zavodi za javno zdravstvo na čijim internetskim službenim stranicama možete dobiti podatke o dnevnim koncentracijama peludi. Peludne kalendare i kontinuirane peludne prognoze možete pratiti na internetskim stranicama Plive (www.plivazdravlje.hr).

Peludni kalendari prikazuju početak, trajanje i završetak otpuštanja peludi pojedine biljne vrste na određenom klimatskom području jer se otpuštanja razlikuju u područjima koja imaju znatnije klimatske razlike. Poznavanje peludnog kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma što omogućuje da pravodobno započnete s odgovarajućim načinom liječenja. Vrlo je važno započeti s liječenjem 1-2 tjedna prije očekivanog početka cvatnje. U slučajevima izrazito toplog ili hladnog vremena dolazi do pomaka u peludnom kalendaru, odnosno do ranije ili zakašnjele cvatnje, što treba uzeti u obzir prilikom uvođenja preventivnih mjera. Peludna prognoza, ovisno o meteorološkim prilikama, pruža informacije o koncentracijama peludnih alergena u naredna 3-4 dana, što pomaže osjetljivim osobama u poduzimanju preventivnih mjera i planiranju dnevnih aktivnosti te putovanja. U mjere za izbjegavanje alergena ubrajaju se izbjegavanje boravka i fizičkih aktivnosti na otvorenom u vrijeme visoke koncentracije alergene peludi u zraku, osobito tijekom sunčanog i vjetrovitog vremena. Dakle, za odlazak u prirodu treba izabrati dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi najniže, a pri povratku kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću kako bi se spriječilo unošenje peludi u prostor u kojem se boravi. Također se preporučuje samo kratkotrajno provjetravanje prostorija odnosno boravak u zatvorenim i klimatiziranim prostorima tijekom sezone cvjetanja biljaka na čiju pelud ste alergični te redovito uzimanje terapije propisane od liječnika. Ne sušite rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi te danju nosite sunčane naočale kako bi zaštitili oči od peludnih alergena. Planirajte odmor tako da izbjegnete sezonu cvjetanja biljne vrste na čiju pelud ste alergični.

Ambrozija – biljka i peludno zrno

Malo je alergičnih osoba koje nisu čule za ambroziju (Ambrosia artemisiifolia L.). Ambrozija je u Hrvatskoj prvi puta primijećena 1941. godine, a pretpostavlja se da je krajem 19. stoljeća slučajno prenesena u Europu iz Amerike na brodovima s žitaricama. Brzina širenja ovog korova je između 6 i 20 kilometara godišnje, s istoka na zapad, a sjeme može preživjeti i do 30 godina. U jednom peludnom zrnu ambrozije postoje čak i do 52 alergena. Neki od njih su izuzetno jaki pa je za alergijsku reakciju na ambroziju dovoljno svega 20 do 30 peludnih zrnaca u 1m³ zraka.

Najčešće raste na zapuštenom zemljištu, pokraj putova, uz ceste, željezničke pruge, na obalama potoka i rijeka, u zapuštenim vrtovima, na nekultiviranim mjestima i gradilištima. Ako se radi o malom broju biljaka treba ih isčupati s korijenom uz korištenje rukavica, ako se radi o većim površinama treba ih pokositi prije cvatnje ili koristiti kemijska sredstva. Prema Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije - Ambrosia artemisiifolia L (NN 72/07), sve pravne i fizičke osobe dužne su ukloniti biljku sa svojeg zemljišta.

Uz već navedene preporuke za smanjenje kontakta s peludi, vrlo je važno provjeriti ima li  u vašoj okolici ambrozije, aktivno sudjelovati u svim aktivnostima uklanjanja korova ambrozije, obavještavati nadležne o mjestu postojanja ambrozije, redovito okopavati posađene kulture, kositi travnjake i neobradive površine.