FASADA, PROZORI, INFRASTRUKTURA PA TEK ONDA RAZDJELNICI

Nije vrijeme za kukanje, jer ćemo tako dočekati još gore.  

Što učiniti, kad se jedva sklapa kraj sa krajem. Možda će zvučati čudno, ali u nečem bi se trebali još više odreći i uložiti u ono što nas najviše ugrožava. Nije popularno isticati izjave političara, ali jedna je prije nekoliko dana zvučala krajnje istinito. Predugi razgovori putem mobitela. Nedavno se lako moglo izbrojiti koliko građana ima  mobitele. Danas je još lakše prebrojiti one koji ih nemaju. Kad bi smanjili potrošnju na razgovore, mogli bi na drugoj strani nešto pozitivno napraviti. 

Lako je kazati da je nužno ulaganje u stambene zgrade. Međutim, kad se pogleda struktura suvlasnika, mora se zastati. Još uvijek su u mnogim zgradama većinom umirovljenici. Zna se kako mnogi žive. Međutim, postoji i druga istina. Postoje djeca ili drugi nasljednici. Oni bi trebali biti motivirani da udruže sredstva i održe ili unaprijede vrijednost nekretnine koja će sutra biti njihova.

U knjizi koju smo nedavno izdali, u jednom dijelu smo spomenuli udio u troškovima svakog suvlasnika. Uzmimo primjer zgrade sa  100 stanova. U idealnom smislu, svaki suvlasnik sudjeluje u 1 % održavanja zgrade. I kad je u pitanju kreditna zaduženost,  od  milion kuna, svaki suvlasnik je dužan po 10.000,00. Uzmimo da je to kredit na 60 mjeseci, mjesečna rata iznosi 166,66 Kuna.  Usporedimo te rate sa ratama za otplatu automobila ili nekih drugih pokretnina, može se izvući jednostavan zaključak.

Ako se već smogne snage za investicije, treba ozbiljno razmotriti i odrediti prioritete. Uzmimo  činjenicu da  na zgradi treba sanirati krov i fasadu. Ovo napominjemo zbog činjenice da je u praksi zabilježeno više slučajeva sanacije fasade,  krov je zanemaren iako su na njemu morali biti izvedeni nužni zahvati zbog dotrajalosti. Suvlasnici koji nisu izravno pod krovom radije donose odluku o sanaciji fasade jer se osim termo učinka, postiže i onaj vizualni kojim se podiže cijena vrijednosti stana koji nije izravno pod krovom.

U posljednje vrijeme je u trendu da se u zgradama koje su sustavu opskrbe toplinskom energijom ugrađuju razdjelnici za raspodjelu potrošnje toplinske energije. Iako je u nekim slučajevima došlo do značajne uštede energije , to je zanemarivo u odnosu na ona stanja  gdje su postavljeni na neprilagođenu infrastrukturu, neispravne fasade i prozore. 

Postavite sebi pitanje? Dali vam razdjelnici služe za uštedu energije ili raspodjelu gubitaka!

Ako već smognete snage i stvorite uvjete za investicije, dobro razmislite o prioritetima.