ŽIVITE LI U BOLESNOJ ZGRADI?

14.1.2014

Suvremeni gradski čovjek provodi i do 90 posto vremena u unutrašnjem prostoru stana, poslovne zgrade ili škole, prijevoznog sredstva, zgrade za trgovinu, razonodu ili izobrazbu, a mala djeca, stari ljudi i bolesnici koji su osjetljiviji na onečišćenja, često i više.

Prije sedamdesetak godina stambene i poslovne zgrade bile su većinom prirodno prozračivane. No, potreba štednje energije potaknula je, a tehnološki napredak omogućio, da se zgrade zatvore za vanjski dotok zraka i opskrbe mehaničkim sustavom ventilacije koji je doveo do porasta onečišćenja unutrašnjeg, odnosno zatvorenog prostora. Kada se još tome pribroji nestručno građenje i loše održavanje zgrade i nemogućnost fizičkog okoliša, ne čudi da je sve više osoba koje žive u zgradama koji se javljaju liječnicima sa specifičnim simptomima koje je Svjetska zdravstvena organizacija 1982. Godine svela pod zajednički nazivnik – sindrom bolesnih zgrada (SBS – Sick Building Syndrome).

Bolesna zgrada je ona, kaže definicija, u kojoj se više od 20 posto osoba koje borave u njoj tuže na sljedeće zdravstvene smetnje:

      umor

      glavobolja

      crvenilo i suzenje očiju

      nadražajni kašalj

      svrbež kože

      manjak koncentracije

      depresivno raspoloženje

      promjena osjeta mirisa.

Simptomi su nespecifični, uobičajeni za različita zdravstvena stanja, a za postavljanje dijagnoze važna je rasprostranjenost simptoma među osobama koje borave u određenoj zgradi i povezanost s vremenom koje se provodi u njoj, kao i to da prestaju kada se napusti zgrada.

Osobito su rizične zgrade starije od 40 godina, u industrijskom okolišu, u kojima se nedovoljno održava sustav za grijanje i ventilacija.

Koji čimbenici utječu na SBS?

SBS obuhvaća cijeli niz sa zgradom povezanih čimbenika – fizičkih, kemijskih, bioloških i psiholoških. Drugim riječima, uzroci kao i rješenja stanja zadiru duboko izvan medicine – od građevinarstva i arhitekture do ergonomije i organizacije rada.

Glavni čimbenici su:

      fizički: kvaliteta zraka izravno povezana s klimatizacijom, koja izaziva isušivanje sluznice dišnih puteva (kašalj, šmrcanje), a na očima suzenje i crvenilo, zatim oblik i jačina osvjetljenja (prirodno je najbolje, neonsko najlošije), opskrba i kvaliteta vode za piće te odvod otpadnih tvari; razina buke i njena priroda i frekvencija; izloženost elektromagnetskom zračenju (radar, sateliti, mobilna telefonija)

      kemijski: građevinski materijal, povišene koncentracije CO2, tepisi (najlošijim su se pokazali vuneni), te formaldehidi u zraku

      biološki: bakterije (Legionella), gljivice (najčešće roda Penicillium), grinje – mikroorganizmi koji mogu utjecati na zdravlje, bilo pojavom infekcija ili, što je češće, izazivanjem alergijskih reakcija

      psihološki: zapravo su učinak svih ostalih čimbenika na mentalno zdravlje stanara.

Iako se od simptoma SBS-a ne umire, kumulativni učinci mogu uvelike narušiti zdravlje pojedinca i zajednice i bitno smanjiti proizvodnost. Ako su zanemarene, zdravstvene smetnje karakteristične za sindrom bolesne zgrade, postaju kronične smetnje i ozbiljni psihofizički poremećaji i zato i pri najbližoj pojavi simptoma njima treba posvetiti pozornost i odmah nešto poduzeti. Dijagnosticiranje i liječenje simptoma koji upućuju na SBS razlikuje se od postupaka pri uobičajenim bolestima i zato je često složenije i vrlo je važno, kada se pojave, uzeti i „susjedsku“ anamnezu, odnosno vidjeti imaju li i oni takve smetnje.

SBS odražava cijeli niz problema s kakvoćom (zraka) unutrašnjeg prostora i rješenja zahtijevaju promjene i prilagodbe u zgradi a ne samo liječenje ljudi koji imaju tegobe.

Kakvoća zraka unutrašnjeg prostora

Glavni put ulaza onečišćenja u tijelo je dišni sustav i zato je kakvoća zraka unutrašnjeg prostora vrlo važna. Zraka nam je potrebno deset puta više nego vode i hrane, a u zraku ima više od 700.000 otrovnih sastojaka i do najdubljih dijelova dišnih sustava dolaze čestice manje od tri mikrona.

Kakvoća zraka ovisi o:

      izvorima onečišćenja unutrašnjeg zraka u zgradama (građevni materijal, instalacije, namještaj, uređenje zgrade, ventilacija)

      izvorima onečišćenja unutrašnjeg zraka zbog ljudskog metabolizma i ljudskih djelatnosti (čišćenje, gorenje, pušenje, suzbijanje nametnika)

      onečišćenjima koja dolaze iz vanjskog zraka (ispušni plinovi automobilskih motora, industrijski plinovi).

Bolesti koje izazivaju onečišćenja unutrašnjeg okoliša su:

      alergije

      infekcije

      neke vrste raka.

Prevencija alergije može se usmjeriti na tri potencijalna stupnja:

      primarna prevencija koja inhibira imunološku senzibilizaciju i njene mjere su namijenjene populaciji koja je još uvijek zdrava ali kod koje postoji rizik za pojavu bolesti, a da bi se provele one moraju biti dostupne svima (primjenjive za cijelu populaciju), ne bi smjele biti štetne (bez rizika) i ne smiju uključivati nepotrebne troškove

      sekundarna prevencija kojom se izbjegava ekspresija bolesti kao posljedica senzibilizacije također se primjenjuje kada još nema znakova bolesti i namijenjene su djeci s blagim atopijskim simptomima, dok se još ozbiljna kronična bolest nije razvila

      tercijalna prevencija kojom se potiskuju simptomi nakon pojave bolesti (liječenje astme i alergijskih bolesti)

Prevencija respiratornih infekcija naglašena je u najslabijih i najosjetljivijih, a to su djeca. Treba se pridržavati osnovnih higijenskih mjera, koje uključuju:

      pranje ruku: često i detaljno pranje ruku sapunom je najučinkovitije, a u nemogućnosti čestog pranja ruku, dobro je uza sebe uvijek imati maramice s antiseptikom ili bočicu antiseptika

      redovito čišćenje predmeta koji su u stalnoj uporabi: na glatkim predmetima od plastike i metala, kao što su igračke, ručke, kvake ili tipkovnice, virusi se mogu zadržati čak do 48 sati

      održavanje higijene: potrebnu pažnju obratiti  na čišćenje radnih ploha i dječjih igračaka te redovito mijenjanje posteljine

      pravilna prehrana: jesti kvalitetne i hranjive obroke

      osigurati dovoljan unos tekućine: kod djece potreba za tekućinom je veća nego kod odraslih. Najpreporučljiviji su voda, svježe iscijeđeni voćni sokovi te čaj s limunom i medom

      redovito vježbanje i održavanje idealne tjelesne težine: studije dokazuju da redovito vježbanje ima blagotvoran učinak na imunološki sustav te djeluje učinkovito u prevenciji prehlada

      održavanje klimatizacijskih uređaja: u zatvorenim prostorima zbog loših mikroklimatskih uvjeta i drugih nepovoljnih čimbenika dolazi do sušenja sluznice u nosu te smanjenja funkcije nosnih dlačica koje pročišćavaju zrak koji udišemo. Dugotrajni boravak u zatvorenim prenapučenim prostoru pogoduje bržem širenju infekcija, osobito u zimskim mjesecima. Važno je redovito ventilirati prostorije u kojima se boravi te je od velike važnosti redovito čišćenje i održavanje filtera u klimatizacijskim uređajima jer upravo one mogu biti rasadnik mikroorganizama i njihovih toksina te uzrokovati simptome respiratornih infekcija

      tehnički preduvjeti: trebalo bi osigurati optimalnu temperaturu u prostorijama u kojima se boravi (20ºC za igru, 18ºC za spavanje) što se može osigurati redovitim provjetravanjem prostorije na 2 do 3 minute. Potrebno je osigurati i optimalnu vlažnost u prostorijama korištenjem ovlaživača zraka ili otvorenim indirektnim prozorima.