SPOZNAJA
14.1.2014
Umor, glavobolja, crvenilo i suzenje očiju, nadražajni
kašalj, svrbež kože, manjak koncentracije, depresivno raspoloženje, promjenu
osjeta mirisa su prisutni kod pacijenata koji su posjetili specijalističku ORL ambulantu u kojoj radim. Davao sam simptomatsku terapiju. Ako su simptomi
nestali bili smo sretni i pacijenti i ja, ali više puta sam nemoćan, loš
doktor. Simptomi su uobičajeni za različita zdravstvena stanja. Jedna
pacijentica mi je rekla da su smetnje počela kad je njihov ured preselio u drugu zgradu, druga pacijentica je navela da su smetnje prestale
kad se preselila u svoju koću. Mislio sam da svako ima pravo na svoje mišljenje
i nisam povezivao smetnje i neuspjeh
moje terapije sa mjestom boravka odnosno stanovanja. Za postavljanje dijagnoze
važno je povezati sa osobama koje borave
u određenoj zgradi duže vremena.
Preko interneta sam saznao da malo znam.
Postoji sindrom bolesne zgrade. Ili SBS (Sick Building Syndrome). Znam da postoje bolesna
živa bića i biljke. Znam tko ih liječi. Kakve veze imamo sa bolesnim zgradama? Čuli ste za izreku da se nova
zgrada iznajmljuje neprijatelju, kasnije
prijatelju a onda useljava vlasnik. Uzimajući podatke od mnogih mojih pacijenata dugo vremena nisam nalazio razloge za neke
simptoma.
Kad sam pročitao o SBS-u, mislim da sam prepoznao uzroke nekih oboljenja. Sjećam
se anegdote s novom poslovnom zgradom gdje klimatizacija nije bila kvalitetno
riješena, novi tepisoni i novi namještaj su bili puni formaldehida, korisnici su se imali nadražaj sluznice oka, nosa. Zgrade
bile su većinom prirodno prozračivane. Sve više zgrada ima mehanički sustav
ventilacije gdje nedovoljno prozračivanje i loša kakvoća zraka odgovorni su za
nastanak zdravstvenih smetnji koje upućuju na SBS (Sick Building Syndrome). Pritom
važnu ulogu ima nestručno građenje i loše održavanje zgrade i nemogućnost
nadzora fizičkog okoliša.
Sretni smo ako radimo. Nekad
su govorili da u prosjeku dnevno radimo 4 sata. Rad za računalom, u udobnim
uredima, zaštićenima od kiše, vjetra i sunca, san je mnogih koji nemaju takav
posao. Što se promijenilo? Nekad je bilo
nezamislivo nositi posao kući, eventualno se donijelo jednu torbu spisa. Danas ne treba ništa
nositi. Sjedim za PC i mogu rješavati sav ”papirnati” posao bez obzira na dane
u tjednu, bez obzira na noć i dan.
Vratimo se onim mojim pacijentima koje sam
upućivao na dodatne pretrage da se otkrije uzrok smetnji. Postupci koji
se vrlo često primjenjuju bez pravog medicinskog opravdanja, koštaju
zdravstveni sustav, a pacijentima mogu donijeti više štete nego koristi. Europske
statistike ukazuju da se čak 75 posto antibiotika popije nepotrebno, za
liječenje infekcija koje nisu uzrokovane bakterijama Koliko su potrošili
vremena čekajući na pretrage u prostorima bolesnih zgrada. Možda sam trebao
uzeti i samo „susjedsku“ anamnezu sa podacima
da li i susjedi ili suradnici imaju takve smetnje, kakav je građevni
materijal, instalacije, namještaj, uređenje zgrade, ventilacija, čišćenje,
gorenje, pušenje, suzbijanje nametnika, te ispušni plinovi automobilskih
motora, industrijski plinovi. Zašto je važno što udišemo? Jer zraka nam je
potrebno 10 puta više nego vode i hrane.
Dišni put je glavni izvor onečišćenja. U zraku ima preko 70.000 otrovnih
sastojaka. Mislite da sam pretjerao. Zbrajamo. Smjesa s više od 4000 štetnih
sastojaka, od kojih su većina nadražljivci, a oko 40 kancerogeni je dim cigareta. Gorenjem nastaje ugljikov
monoksid, sumporni oksidi, dušikovi oksidi, respirabilne čestice. Formaldehid i
razna otapala te radioaktivni plin, raspadni proizvod urana iz tla, uz pušenje
glavni je uzrok raka dišnih puteva. Do najdubljih dijelova dišnog sustava dolaze čestice manje od 3 mikrona. Bakterije,
virusi, plijesni, grinje, gljivice,su biološki uzroci zdravstvenih smetnji.
Tim znanstvenika u Baselu došao je
do zaključka da ljudi koji žive blizu prometnih zračnih putova imaju puno veći
rizik za različite bolesti srca i krvnih žila nego li ljudi koji žive u
mirnijem susjedstvu. Kuća može biti zdrava
ali je u „bolesnoj“ bučnoj
okolini. Rizik za srčani udar 50% veći kod ljudi koji su izloženi razini buke
od 60 dB tijekom 15 ili više godina.
Oni koji žive blizu zračne luke
neprestano izloženi razini buke koja premašuje 100 dB. Utjecaj buke se može
smanjiti dobrom građevnom stolarijom, izostaklima, boravkom u prostorijama koje
nisu uz izvor buke. Buka može utjecati na san. Nedostatak sna može smanjiti
gustoću sive tvari mozga, u područjima odgovornim za donošenje odluka.
Neprospavana noć može izazvati inzulinsku rezistenciju u zdravih osoba tj.
potaknuti otpornost na inzulin, sastavni dio dijabetesa tipa 2. Odrasle osobe
za održavanje dobrog zdravlja trebaju od 7 do 9 sati sna. Redoviti nedostatak
sna povećava rizik od zdravstvenih problema.
Stradat će refleksi što je posebno opasno za vozače. Ako ostanete budni
24 sata u komadu sposobnosti su vam jednake kao da u krvi imate više od 0,5
promila alkohola.
Namjera mojeg članka je upozorenje
da i Vaši stanodavci, poslodavci i konačno moji kolege liječnici mislimo na simptome bolesti od koje se ne
umire ali na koju se mora misliti i koju se može spriječiti. Mora se na to
misliti ako je zgrada starija od 40 godina, u industrijskom okolišu,
neodržavanom sustavu za grijanje i ventilaciju.
