SMEĆE NE STVARAJU KVADRATI NEGO LJUDI

14.4.2014



-Na koji način funkcionira sistem odvoza otpada u Crikvenici?

Naši korisnici su vlasnici svojih posuda za otpad koji imaju čip s identifikacijom vlasnika, a naši kamioni imaju opremu za čitanje čipova tako da se prati svako pražnjenje kante. Pretpostavka je, s obzirom da je korisnik zadužen za određeni volumen, da neće stavljati polupraznu kantu van. Drugim riječima, ako sam zadužena za kantu od 80 litara, kada se napuni stavim je na javnu površinu. U prolazu kamiona kanta se isprazni. Očitavaju se podaci o vlasniku kante i točnom vremenu pražnjenja, na poleđini svog mjesečnog računa vlasnik ima rekapitulaciju podataka o pražnjenju svoje kante za otpad.

 

-Kako je to sve započelo?

Murvica je krenula prva, 2002. godine, sistemom čipiranih kanti. To je krenulo kao pilot projekt na području grada Crikvenice. Dakle, naselja Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce. Kao i svugdje u Primorju, imate ulice koje su ravne i široke, a imate i kale i kalete. Startali smo u urbaniziranoj, širokoj ulici.

 

-Kako se vrši naplata u ovom sistemu?

Naš račun se sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni troškovi sustava nadoknađuju se iz fiksne naknade, a varijabilni na trošak samog zbrinjavanja otpada, prema sumi volumena ispražnjenih kanti tijekom mjeseca. Fiksni troškovi postoje, jer bez obzira na broj kanti koje je potrebno isprazniti, kamion prolazi isti put. Posada vozi i radi čak i da nemaju nijednu kantu iznesenu na ulicu. Oni su svoj posao napravili i trebaju biti plaćeni za to.

Kako hrvatski sustav komunalnog redarstva nije dorastao do nivoa komunalne policije, kad bi račun bio u potpunosti varijabilan, korisnici bi bili stimulirani da svoje smeće bacaju u okoliš jer tada ne bi morali platiti ništa. Mi bismo to smeće morali skupiti, troškove bismo imali, ali ne i nekoga kome bismo ih mogli naplatiti.

 

-Odnosi li se to i na sekundarne sirovine?

I sekundarne sirovine skupljamo od vrata do vrata. Samo prošle godine izdali smo 42 tisuće vrećica za sakupljanje papira. Našim korisnicima omogućavamo da na blagajni besplatno dobiju vrećice za papir, otpadne konzerve, za plastiku. Jednom tjedno odvozimo papir, plastiku, tekstil, tako da ljudi na isto mjesto gdje odlažu kantu stave i vrećicu sa sekundarnom sirovinom. Vreće su gratis i taj odvoz se ne naplaćuje.

 

-Koja je razlika u ovom i starom načinu prikupljanja sekundarnih sirovina?

Prijašnji sustav imao je zelene otoke,  kontejnere za staklo, papir, plastiku. Sustav "od vrata do vrata"  pokazao se puno boljim, jer su nedisciplinirani korisnici prije na zelene otoke donosili razno smeće i čak provaljivali u te kontejnere. Otkad svatko ima svoju vrećicu kod kuće, svatko je sam iznosi kad kamion prolazi. S time da, recimo, prije nije bila rijetka situacija da ako imate kontejner od 1100 litara papira netko vam tu ubaci glave od ribe i uništi cijelu sekundarnu sirovinu.

Efekta ima, vide se pomaci, karton i papir udvostručio se s obzirom na prošlu godinu. Dobro surađujemo sa školama i vrtićima. Svake godine imamo i dvije akcije besplatnog odvoza krupnog otpada u trajanju od po dva mjeseca. 

 

-Dobivate li za te sirovine nešto nazad od otkupljivača?

Nastojimo utjecati na svijest korisnika. Nastojimo i organizirati sustav na način da im se to isplati. Doveli smo Metisovu nakupnu stanicu u naše reciklažno dvorište. Ljudi mogu alternativno sekundarne sirovine iznijeti pred kuću pa ćemo ih mi nenaplatno odvesti, ili ih mogu sami dovesti,  te inkasirati novac od Metisa. Prodajom sekundarnih sirovina koje sami skupljamo smanjujemo troškove sustava, pa manje naplaćujemo korisnicima.

 

-Što je s povremenim stanovnicima, plaćaju li i oni na jednak način?

Imamo i sustav za vikendaše. Ako se odvoz vrši u ponedjeljak, a oni  preko vikenda stave kantu na ulicu, postoji mogućnost da će se drugi poslužiti tom kantom. Stoga smo za povremene stanovnike razvili sistem u kojem je moguće kupiti vreću za kućni otpad. Njih prodajemo. S time da vrećom kao materijalom častimo. Naime, čovjeka jednako košta vreća i pražnjenje kante. Jer na vreći je naznačeno koliko ima litara zapremnine. Pripadajući dio fiksnih troškova plaćaju i vikendaši.

 

-Događa li se da se te vreće raspu, da životinje potrgaju vreću?

Kako su ljudi postali vlasnici kanti i vreća, puno je manje i životinja lutalica koje su prije oko kontejnera lakše mogle naći hranu. Tako da možemo reći da je to još jedna prednost ovakvog sistema.

 

-Micanjem kontejnera sigurno se pojavila potreba za mogućnost odlaganja otpada na šetalištima, na koji način ste to riješili?

Lani smo Strossmayerovo šetalište opskrbili polupodzemnim spremnicima za odlaganje otpada. Ljudi su dobili ključeve od poklopaca, ali smo ustanovili da ih svi korisnici ne zaključavaju uvijek, pa ove godine prilagođavamo sustav tome. Postojeće poklopce zamijenit ćemo tzv. "bubanj poklopcima" koji se otvaraju korisničkom karticom. Dobijete prostor od 20 litara. Upravo preko te kartice znat će se tko je koliko puta ubacio po 20 litara i svatko će dobiti račun s vlastitim brojem pražnjenja.

 

-S kojim se problemima susrećete u novom sustavu?

Ono što nam je problem, iako nudimo puno informativnog materijala, postoje ljudi koje to uopće ne zanima, koji to ne čitaju i koji bacaju svašta svugdje. Ne umišljamo si da je naš sustav jedini koji je primjeren. Kontinentalnoj Hrvatskoj, koja ima malu oscilaciju u broju ljudi tijekom godine, možda ne bi odgovarao naš sustav, ondje bi se možda trebalo odvoziti jednom tjedno. U turističkim krajevima to nije moguće. Ali ovo je jedan od primjenjivijih sustava u našim uvjetima. I u Njemačkoj postoje različiti sustavi koji koegzistiraju. Bitno je da se ljudima objasni zašto je nešto tako i zašto im se isplati poštovati pravila.

Postavlja se i pitanje može li se otpad odvoziti rjeđe i tako smanjiti troškove. Na obali to ne ide. Na primjer, u Crikvenici je oko 50% objekata povremenog stanovanja. Omjer količina otpada zima : ljeto je 1:4 ili 1:5. Dodatnu ljetnu potrebu za radnicima možemo riješiti na  način da zapošljavamo sezonce, ali, nažalost, kamione moramo imati i njihove troškove moramo plaćati cijele godine.

 

 

-Uspijevate li dobiti povratne informacije od građana?

Sustav je takav da ljude informiramo kroz letke, koje šaljemo uz račun, na kojem su opće informacije, nešto što je aktualno u tom mjesecu, te preko sandučića za primjedbe i sugestije na našoj blagajni ili naše web stranice. Nastojimo od ljudi napraviti sudionike tako da sustav koji je bio nešto krući nastojimo prilagoditi potrebama ljudi. Primamo njihove pohvale i pritužbe te im odgovaramo na njih ako ostave kontakt ili preko letaka i stranice ako su anonimni.

 

-Kako su ljudi reagirali na promjenu sustava?

Ljudi ne vole promjene. Djelatnost prikupljanja otpada je vrlo konzervativna. Ljudi su naviknuti na stari sistem, kod nas je desetljećima bilo tako da bacite vreću pred kuću i dalje o tome ne razmišljate. Ovaj je sustav predstavljao ljudima popriličan iskorak, zbunjivalo ih je da nema kontejnera na javnim površinama. Kontejnere nitko nije želio pred svojim prozorom, ali nitko ga nije ni htio dalje da mora hodati do njega. Niti jedna varijanta nije bila dobra. Kad su dobili kante, i to je postalo opterećenje. Malo po malo počeli su se privikavati. I na kraju smo ispali napredni u odnosu na druge, što se građanima dopalo. Vole kad pročitaju o Crikvenici nešto dobro i mic po mic prihvatili su sustav.

 

-Jeste li zadovoljni ovim projektom i koji su vam ciljevi za daljnji rad?

Još dok je sustav bilo pilot projekt dobilo se priznanje Udruge gradova. Godine 2013. dobili smo Nagradu za uvođenje pravedne naplate. To su pokazatelji da napredujemo, da se krećemo u pravom smjeru. Apsolutna pravedna naplata bila bi kada bi kompletan račun bio varijabilan, i to nam i jest krajnji cilj, međutim do njega sasvim sigurno nećemo doći tako brzo, dekretom.

 

 

 


Pripremila: D. U.





NAJČITANIJE

ZAKON O UPRAVLJANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA

Preko deset godina, ukazujemo na nedorečenost propisa kojima se regulira pitanje upravljanja i održavanje zgrada. Posljedice tog stanja vidljive su svakim danim sve više. Zgrade su u sve lošijem stan

Stan prodan na dradžbi zbog neplaćanja pričuve

Pravda je spora ali dostižna. Ipak se može stati na kraj onima koji ne plaćaju pričuvu i svoje stanove koriste na neprimjeren način za ostale suvlasnike.

Proizvodnja  PVC stolarije

Proizvodnja PVC stolarije

Premalo ljudi zna o PVC stolariji. Pozitivna i negativna iskustva investitora pred nas su stavili zadatak da odgovorimo na neka pitanja. Dugo nam je trebalo da na nas netko primi u proizvodne pogone.
Strategija

Strategija

Kao su se organizirali prosjaci na ulicama Brisela, može im zavidjeti i svaka dobro ustrojena društvena zajednica.
Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i ekonomično stanovanje

Zbog ubrzanog razvoja događaja vezanih za upravljanje, održavanje i razvijanje ukupnih odnosa u zgradama i zajednici, općenito, objavljujemo cjelokupan sadržaj Vodiča u originalnom izdanju.


ZAKON O UPRAVLJANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA

Preko deset godina, ukazujemo na nedorečenost propisa kojima se regulira pitanje upravljanja i održavanje zgrada. Posljedice tog stanja vidljive su svakim danim sve više. Zgrade su u sve lošijem stan
Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti

Zaključci s konferencije o sigurnosti, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti

Dana 22.09.2016. godine u Rijeci je održana konferencija na temu stanovanja. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, pod pokrov

NOVA INICIJATIVA

(Objavljeno 27.1.2013)

Nova inicijativa je pokrenuta na nacionalnoj razini i nadamo se da će se konačno pokrenuti ovo značajno društveo pitanje.

Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se", čime se slažete sa korištenjem kolačića. Slažem se